Skip to main content

ANEURIZMA KAROTIDNE ARTERIJE

  • 16.1. PRAVE I PSEUDO ANEURIZME

PRAVA ANEURIZMA

Ateroskleroza je danas daleko najčešći uzrok aneurizme karotidne arterije (50%).

Inflamatorna (mikotična aneurizma) nastaje infekcijom arterijskog zida (4%). Naziv mikotična aneurizma je opstao, iako su gljivice znatno ređi uzročnik no što se mislilo. Infektivni agens može dospeti kroz intimu iz lumena arterije posle septične embolije, ili iz vasa vasorum (sifilis) ili direktno iz okoline (iz tuberkulozom promenjene limfne žlezde vrata). U sva tri slučaja u organizmu pos- toji neko žarište infekcije, kao na primer bakterijski endokarditis, limfadenopatija vrata. Povrede vrata, mogu biti izvor infekcije, koja inicira razvoj inflamatorne aneurizme.

Arteritisi mogu izazvati aneurizmu karotidne arterije: kako nespecifični (na primer, gigantocelulni), tako i postiradijacioni ali su retki.

Fibromuskulna displazija. Obično se radi o tipu fibroplazije medije (4%).

Cistična medionekroza: Samo se patohistološki može razlikovati cistična nekroza medije od fibromuskularne displazije.

Kongenitalne aneurizme (agenezija intime i medije). Intrakranijalne aneurizme su uglavnom kongenitalne a aneurizme ekstrakranijalnog dela karotidnih arterija su većinom stečene.

Aneurizma unutrašnje karotidne arterije. MSCT

PSEUDOANEURIZMA

Posttraumatske pseudoaneurizme: Najčešći tip lažnih aneurizmi karotidnih arterija su postraumske pseudoaneurizme (28%). Pored “direktne” arterijske traume (dejstvo vatrenog ili hladnog oružja), postraumske pseudoaneurizma

može nastati i “indirektnom” traumatskom hiperekstenzijom vrata, kompresijom karotidne arterije između atlasa i ugla mandibule pri hiperrotaciji vrata i pri frakturi baze lobanje.

Anastomotične pseudoaneurizme nastaju posle operacionih zahvata na karotidnim arterijama zbog lokalne infekcije i pucanja šava.

Jatrogeni razlozi pseudoaneurizme mogu se javiti nakon punkcije jugularne vene ili hirurških zahvata na vratu (napr. tumor maksilarne regije).

Disekcija karotidnih arterija sa pojavom lažne aneurizme može se razviti kao spontana, izolovana lezija. Ne mora biti povezana sa disekcijom celog aortnog luka. Disekcija karotidne arterije može i bez formiranja pseudoaneurizme dovesti do moždanog udara.

Prirodan tok bolesti podrazumeva komplikacije (ruptura, tromboza, distalna embolizacija, kompresija). Asimptomska pulsirajuća masa na vratu je prvi stadijum u progresiji bolesti.

Neurološki deficit usled distalne embolizacije delovima parijetalnog tromba. TIA (uključujući amaurosis fugax, zbog embolije a.centralis retine) se javlja češće nego moždani udar.

Kompresija okolnih organa je česta. Najčešće je komprimiran n.hypoglosus, što za posledicu ima različite stepene dizartrije. Istovremena kompresija na n.hypoglosus i n.vagus daje ipsilateralnu hemiplegija larinksa i jezika, promuklost i tikove uz smanjenu pokretljivost mekog nepca. Pritisak na vratni simpatikus Hornerov sindrom. Disekantna aneurizma karotidne arterije može dovesti do okulosimpatikusne paralize usled lezije gornjeg cervikalnog simpatičkog gangliona.

Ruptura aneurizme karotidne arterije je retka, ali obično fatalna. Obično se zapazi bolna pulsirajuća masa na vratu pre nego što dostignu „kritičnu” veličinu za rupturu. Kad krene ruptura, razvija se pulsirajući hematom koji raste, asfiksija zbog kompresije na larinks i traheju sa progredirajućim šokom, ponekad hematotoraksom, epistaksom, otoragijom itd.