Skip to main content

ETIOPATOGENEZA KAROTIDNE BOLESTI

  • 2.4. TROMBOZA ATEROSKLEROTIČNOG PLAKA

Prizidni tromb je nađen kod 66% pacijenata prilikom karotidne endarterektomije,ako nije prošlo više od četiri nedelje od poslednje epizode TIA. Što je interval od poslednje TIAbio duži procenat nalaza lokalne prizidne tromboze karotidne arterije je bio manji. Geneza tromba na podlozi egzulcerisanog plaka je deo njegove progresije.

Prizidni tromb može:

  • Progredirati do okluzije,

  • Smanjivati se liziranjem ili

  • Fragmentirati se dajući cerebralnu embolizaciju..

Zato pacijenti sa TIA mogu imati koristi od antikoagulantne terapije tokom prva dva meseca od ishemičnog incidenta.

Trombogenost aterosklerotične stenoze zavisi od:

  • promena koagulabilnosti cirkulirajuće krvi i/ili
  • karakteristika egzulcerisanog karotidnog plaka.

Arterijska tromboza rezultira iz simultanog aktiviranja trombocita i plazminih faktora koagulacije. Ovako formirani tromb sastoji se iz trombocitnih agregata konsolidovanih u fibrinskoj mreži.

PHD. Zona intramuralne hemoragije i bazalno lipidni bazen prema adventiciji

Uzajamna povezanost dejstava koagulacionog, fibrinolitičkog i kininskog sistema sa sistemom komplementa/ imunskim sistemom.

Aktivacije trombocita se, u na erodiranom endotelu, odvija pražnjenjem se- kretornih granula, “gustih” telašaca u kojima se nalazi adenozin difosfat (ADP), i aktiviranjem fosfolipaza, što vodi proizvodnji tromboxana A2. ADP i trombo- xan A2 regrutuju cirkulirajuće trombocite da dalje agregiraju. Nakon toga, cir- kulirajući fibrinogen, se vezuje za trombocitne receptore na glikoproteinskom kompleksu. Fibrin formira intertrombocitne mostove u prisustvu kalcijuma.

Aktivacija plazmatskih faktorakoa gulacije. Trombin nastaje iz trombinogena i to: aktivacijom spoljašnjeg puta koagulacije pod uticajem tkivnih faktora iz laceriranog endotela, aktivacijom unutrašnjeg puta koagulacije aktiviranjem faktora XII pod dejstvom denudiranog endotela ili kolagena iz medije. Trombociti obezbeđuju prokoagulantnu površinu koja olakšava aktiviranje faktora X i protrombina. Ovako nastali trombin može imati dvojak efekat:

  • stimulacija dalje agregacije trombocita, produkcije tromboxana A 2, ekspresija agregirajućih kofaktora (fibronektin, trombospondin) na trombocitnoj membrani (stvaranje rastresitog, flotirajućeg, emboligenog tromba) i
  • konvertovanje fibrinogena u fibrin i aktivacija faktora XII, što stabilizuje fibrinski tromb (stvaranje čvrstog stabilnog prizidnog tromba).
  • Stabilan prizidni tromb se organizuje, biva prožet glatkim mišićnim ćelijama iz medije i inkorporisan u zid. Tako napreduje stenoza i stvara se makroskopska slika “geoloških slojeva”, što nas opet podseća na intermi- tentnost epizoda TIA.

Progresija stepena stenoze dešava se u epizodama lokalne trombogeneze. U prospektivnim studijama faktora rizika arterioskleroze često se zapaža prisustvo povišenog nivoa fibrinogena i faktora VIII. Upravo pacijenati sa nedavnim TIA imaju dokazan porast fibrinogena, aktivaciju faktora koagulacije i povećanu aktivnost trombocita.

Ulcerisani plak sklon je formiranju tromba, posebno zbog prokoagulantne aktivnosti lokalnih makrofaga. Trombogenetska aktivnost makrofaga iz karotidnog plaka je veća od slične aktivnosti krvnih monocita ili ne-karotidnih tkivnih makrofaga. Sinteza prostaciklina je manja u karotidnom arteriosklerotičnom plaku, nego u zdravoj karotidnoj arteriji.

Elektronska mikroskopija dna ulceroznog kratera karotidnog arteriosklerotičnog plaka. Aktivirani trombociti adheriraju na ogoljena fibrozna, kolagena i elestična vlakna ekstracelularnog matriksa.