{"id":5430,"date":"2023-02-20T19:18:44","date_gmt":"2023-02-20T19:18:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430"},"modified":"2023-02-24T10:40:31","modified_gmt":"2023-02-24T10:40:31","slug":"25-1-dijagnoza-vertebrobazilarne-ishemije","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430","title":{"rendered":"25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"\/index.php?page_id=5389\"><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/25.png\" alt=\"\"><\/a><\/p>\n<h1><a href=\"\/index.php?page_id=1408\"><\/p>\n<h1 class=\"western\">INDIKACIJE ZA REKONSTRUKCIJU<br \/>VERTEBRALNE ARTERIJE<\/h1>\n<p><\/a><\/h1>\n<h1><a href=\"\/index.php?page_id=1408\"><\/p>\n<h2 class=\"western\">25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE<\/h2>\n<p><\/a><\/h1>\n<div>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span style=\"font-size: medium;\">Mnogi<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">bolesnici<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">sa<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">vrtoglavicom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">nikada<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">ne<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">do\u017eive<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">kompletno<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">ispitivanje<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">i<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">le\u010denje.<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">Predrasuda<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">o<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">neizle\u010divosti<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">vertebrobazilarne<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">insu<\/span><span style=\"font-size: medium;\">fi<\/span><span style=\"font-size: medium;\">cijencije<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">jo\u0161<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">uvek<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">inhibira<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">lekare.<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">Neophodno<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">je<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">da<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">se<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">uklju\u010di;<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">neurolog,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">angiolog,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">otorinolaringolog,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">radiolog,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">kardiolog,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">neurohirurg<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">itd.<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">Prvo<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">se<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"><i>per<\/i><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><i> <\/i><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><i>exclusionem<\/i><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><i> <\/i><\/span><span style=\"font-size: medium;\">moraju<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">odstraniti<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">sumnje<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">na<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">druge<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">patolo\u0161ke<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">entitete<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">koji<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">mogu<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">izazvati<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">sli\u010dnu<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">simptomatologiju.<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">Dijagnoza<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">vertebrobazilarne<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">insu<\/span><span style=\"font-size: medium;\">fi<\/span><span style=\"font-size: medium;\">cijencije<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">zasniva<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">se<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">na:<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">angio-neurolo\u0161kom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">nalazu,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">neinvazivnom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">ispitivanju<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">i<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">invazivnoj<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">dijadnostici.<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>Angio-neurolo\u0161ki<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>nalaz:<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\">Obzirom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">na<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">strukture<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">mozga<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">koje<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">se<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">snabdevaju<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">krvlju<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">vertebrobazilarnim<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">arterijskim<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">sistemom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">(mo\u017edano<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">stablo,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">mali<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">mozak,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">okcipitalni<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">re\u017eanj<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">i<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">deo<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">temporalnih<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">re\u017enjeva),<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">mogu<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">se<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">ispoljiti<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>simptomi<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>verte-<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>brobazilarne<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>ishemije<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>(TIA<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>u<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>VB<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>slivu)<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\">:<\/span><\/p>\n<ul>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">vrtoglavice<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">prolazni<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">poreme\u0107aj<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">vida<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">(bljesak,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">scintilacioni<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">skotomi,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">potpuni<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">gubitak<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">vida,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">hemianopsija)<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">ataksija<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">sinkopa<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">(zbog<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">lezije<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">sinkopalnog<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">refleksa<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">u<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">mo\u017edanom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">stablu)<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">drop<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">atak<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">(iznenadni<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">pad<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">bez<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">gubitka<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">svesti)<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">diplopija<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">dizartrije<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">o\u0161te\u0107enja<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">kranijalnih<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">nerava<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">kontralateralne<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">ili<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">bilateralne<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">hemipareze<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">ili<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">hemihipestezije<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">ili<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">alternog<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">sindroma<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">tranzitorne<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">globalne<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">amnezije<\/span><\/li>\n<li class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">okcipitalne<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">glavobolje,<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">a <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">naj\u010de\u0161\u0107e<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">kao<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">kombinacija<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">navedenih<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">simptoma<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">i znakova.<\/span><\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Ina\u010de, TIA u vertebrobazilarnom slivu se javljaju \u010de\u0161\u0107e u odnosu na karotidni region. Ovakvi simptmi su vrlo \u010desti, kao i dijagnoza vertebrobazilarne insuficijencije. Me\u0111utim, treba dokazati da su ove smetnje u uzro\u010dno-posledi\u010dnoj vezi sa lezijom vertebralne arterije.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Pozicioni<\/b><b> <\/b><b>testovi:<\/b><b> <\/b>U pacijenata sa patognomoni\u010dnim anamnesti\u010dkim podatkom o mogu\u0107nosti indukovanja i pogor\u0161anja simptoma promenom polo\u017eaja glave i vrata neophodno je izvesti pozicione testove pri klini\u010dkom pregledu, ali i prilikom arteriografije.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Obi\u010dno se simptomi mogu reprodukovati progresivnom sporom rotacijom glave ili ekstezijom\/fleksijom vrata. Pacijent tokom ovog pregleda treba da sedi zbog mogu\u0107e sinkope ili <i>drop<\/i><i> <\/i><i>ataka<\/i>. Ako se simptomi mogu reprodukovati blagim i sporim pokretima glave i vrata treba posumnjati na mehani\u010dku kompresiju vertebralne arterije (osteofit, reumatolo\u0161ke lezije vratne ki\u010dme, <i>kinking,<\/i><i> <\/i><i>coiling<\/i><i> <\/i>itd.).<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Ako se vertigo indukuje naglim pokretima glave verovatno je problem izazvan oboljenjem labirinta.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Arteriovenske fistule, nastale posle penentrantnih povreda vertebralnih arterija, prouzrokuju do\u017eivljaj sna\u017enog \u0161uma u odgovaraju\u0107oj polovini vrata. Pregledom se otkriva pulsatilna masa iznad koje se \u010duje sistolni \u0161um.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Duplex<\/b><b> <\/b><b>sonogra<\/b><b>fi<\/b><b>ja<\/b><b> <\/b>pru\u017ea analizu pristupa\u010dnog dela vertebralnih, suklavijalnih i karotidnih arterija. Indirektno se mo\u017ee proceniti stanje nedostupnih proksimalnih arterijskih segmenata. Duplex-sonografija daje precizne podatke o: veli\u010dini ateroskleroti\u010dnog plaka (stepen stenoze), konfiguraciji povr\u0161ine plaka (egzulceracija, prizidni tromb, disekcija) i kompoziciji plaka (fibrozni, kalcifikovani, intraplakalna hemoragija). Glavno ograni\u010denje duplex sonografije je te\u0161ko pra\u0107enje vertebralne arterije u ko\u0161tanom kanalu.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Krvarenje iz povre\u0111ene vertebralne arterije je te\u0161ko dijagnostikovati. Vertebralna arterija se nalazi ispod duboke fascije vrata, \u0161to usporava stvaranje velikog hematoma i maskira klini\u010dku sliku. Mogu\u0107nosti neinvazivne dijagnostike su limitirane. \u010cesta su krvarenja iz periarterijskog venskog spleta koji okru\u017euje vertebralnu arteriju u ko\u0161tanom kanalu.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Kod deceleracionih i tupih povreda razvija se disekcije veretebralne arterije. Ona se mo\u017ee dijagnostikovati Duplex-sonografijom, ako nema velikog periarterij- skog hematoma. Simptomatologija vertebrobazilarne ishemije upozorava na inko- mpetentnost Willis-ovog poligona. Terapija je konzervativna (antikoagulantna i antitrombocitna) uz mirovanje i redovne ultrazvu\u010dne kontrole.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Elektroencefalogra<\/b><b>fi<\/b><b>ja<\/b><b> <\/b>se koristi u diferencijalno dijagnosti\u010dke svrhe. Kod ishemi\u010dkihlezijapozitivninalazisebrzopovla\u010de, dokseuslu\u010dajumo\u017edanihtumora brzo pogor\u0161avaju. Reoencefalografija, oftalmolo\u0161ki pregled sa fundoskopijom i neuropsiholo\u0161ko ispitivanje spadaju u dopunska istra\u017eivanja.<span style=\"font-size: small;\"><\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Internisti\u010dki<\/b><b> <\/b><b>pregled<\/b><b> <\/b>treba da isklju\u010di hipoglikemiju, dijabetes, ortostatsku hipotenziju, anemiju i hiperventilaciju. <b>Reumatolo\u0161ko<\/b><b> <\/b><b>ispitivanje<\/b><b> <\/b>je bitno zbog eksterne kompresije u sklopu reumatskih promena cervikalnog ki\u010dmenog stuba.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p align=\"JUSTIFY\"><strong>Kardiolo\u0161ka evaluacija<\/strong> je neophodna da bi smo isklju\u010dili miokardiopatiju, razli\u010dite aritmije i lo\u0161e funkcionisanje pace maker-a. Na primer: palpitacije u pacijenta sa vrtoglavicom upu\u0107uju na traganje za supraventrikularnom aritmijom. Neinvazivna kardiolo\u0161ka dijagnostika uklju\u010duju\u0107i transtorakalni i transezofagealni ultrazvuk koristi se za definisanje lezija srca i luka aorte koje imaju emboligeni ili hemodinamski zna\u010daj u razvoju mo\u017edane ishemije.<\/p>\n<p align=\"JUSTIFY\"><strong>Otorinolaringolo\u0161ka evaluacija<\/strong> sa posebnim osvrtom na vestibularni aparat je neophodna da bi se isklju\u010dile lezije labirinta, kohlearnog i vestibularnog nerva i drugi otorinolaringolo\u0161ki razlozi tinitusa i vrtoglavice. Ako je pozicioni vertigo ili obnevidelost udru\u017een sa simptomima lezija kranijalnih nerava (diplopija, slabost ekstremiteta, zujanje u u\u0161ima) verovatno se radi o hipoperfuziji vertebrobazilarnog sistema. Slabost sluha i tinitus kod pacijenta sa vertigom ukazuju da se mora ispitati unutra\u0161nje uho. Obi\u010dno je neophodno kompletno otorinolaringolo\u0161ko ispitivanje sa senzomotornim evociranim potencijalima mo\u017edanog stabla, analiza kohleovestibularnog nerva i elektronistagmografija.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-387.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>Duplex-ultrasonografska slika coiling-a <br \/>V1 segmenta vertebralne arterije<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-388.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p><em>Vertebralna arteriografija:<\/em><\/p>\n<p><em>(a) Normalan lumen vertebralne arterije sa rukom u abdukciji,<\/em><\/p>\n<p><em>(b) Okluzija vertebralne arterije zbog kompresije tetivom m.longus colli pri <\/em><em>abdukciji ruke.<\/em><\/p>\n<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><strong>Kardiolo\u0161ka evaluacija<\/strong> je neophodna da bi smo isklju\u010dili miokardiopatiju, razli\u010dite aritmije i lo\u0161e funkcionisanje pace maker-a. Na primer: palpitacije u pacijenta sa vrtoglavicom upu\u0107uju na traganje za supraventrikularnom aritmijom. Neinvazivna kardiolo\u0161ka dijagnostika uklju\u010duju\u0107i transtorakalni i transezofagealni ultrazvuk koristi se za definisanje lezija srca i luka aorte koje imaju emboligeni ili hemodinamski zna\u010daj u razvoju mo\u017edane ishemije.<\/p>\n<p><strong>Otorinolaringolo\u0161ka evaluacija<\/strong> sa posebnim osvrtom na vestibularni aparat je neophodna da bi se isklju\u010dile lezije labirinta, kohlearnog i vestibularnog nerva i drugi otorinolaringolo\u0161ki razlozi tinitusa i vrtoglavice. Ako je pozicioni vertigo ili obnevidelost udru\u017een sa simptomima lezija kranijalnih nerava (diplopija, slabost ekstremiteta, zujanje u u\u0161ima) verovatno se radi o hipoperfuziji vertebrobazilarnog sistema. Slabost sluha i tinitus kod pacijenta sa vertigom ukazuju da se mora ispitati unutra\u0161nje uho. Obi\u010dno je neophodno kompletno otorinolaringolo\u0161ko ispitivanje sa senzomotornim evociranim potencijalima mo\u017edanog stabla, analiza kohleovestibularnog nerva i elektronistagmografija.<\/p>\n<p><strong>Detaljna neurolo\u0161ka evaluacija (CT ili MRI mozga)<\/strong> u diferencijalno- dijagnosti\u010dke svrhe treba da isklju\u010di degenerativne bolesti mozga, tumore i intrakranijalne arterio-venske malformacije. MRI je specifi\u010dniji i senzitivniji metod za otkrivanje infarkta u regionu mo\u017edanog stabla i malog mozga nego CT mozga. Nakon traume vrata naj\u010de\u0161\u0107i uzrok vertebrobazilarne insuficijecije je disekcija vertebralne arterije.<\/p>\n<p>Bolesnici sa hemodinamski uslovljenom vertebrobazilarnom insuficijencijom na CT i MRI snimcima obi\u010dno nemaju znake fokalne ishemije ili insulta (CT negativan nalaz).<\/p>\n<p>Pacijenti sa embolijskim uzrocima vertebrobazilarne ishemije obi\u010dno imaju CT pozitivan nalaz u oblasti cerebeluma i\/ili mo\u017edanog stabla. Ako na CT ili MRI mozga postoji sve\u017ea zona infarkcije (CT pozitivan nalaz) rekonstruktivni zahvat na arterijama se mora odlo\u017eiti najmanje mesec dana.<\/p>\n<p><strong>Nuklearna magnetna rezonansa (MRI supraaortalnih grana)<\/strong> je moderna metoda, me\u0111utim slaba rezolucija u slu\u010daju te\u0161kih (multiplih) lezija supraaortalnih grana, zna\u010dajno limitira njenu primenu. MRI ima veliku senzitivnost u analizi odnosa vertebralne arterija sa susednim (ko\u0161tanim) strukturama.<\/p>\n<p>Kinking vertebralne arterije mo\u017ee da prouzrokuje cervikobrahijalnu neuralgiju koja se obja\u0161njava neurovaskularnom kompresijom korenova, naj\u010de\u0161\u0107e C6. Anomalija lokalizovana u nivou atlasa mo\u017ee da prouzrokuje cervikalnu mijelopatiju i potilja\u010dni bol ili bol u vratu. Coiling vertebralnih arterija mo\u017ee da prouzrokuje pove\u0107anje intervertebralnog otvora i kompresiju korenova, obi\u010dno C6, koja se klini\u010dki manifestuje u vidu radikularnog bola. Neophodno je diferencijalnodijagnosti\u010dko razgrani\u010denje prema tumorima, naj\u010de\u0161\u0107e neurinomima. MRI angiografija name\u0107e se kao obavezan dijagnosti\u010dki metod. Ektati\u010dki segmenti vertebralnih arterija, obi\u010dno u nivou C3-C4, name\u0107u potrebu MRI angiografske diferencijacije prema foraminalnim solidno gra\u0111enim lezijama<strong>.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Arteriografija luka aorte sa prikazom vertebralnih arterija u forsiranim polo\u017eajima glave se<\/strong> smatra \u00bbzlatnim standardom\u00ab u dijagnostici vertebrobazilarne ishemije i za planiranje daljih terapijskih alternativa. Neophodan je, prikaz intratorakalnog, ekstrakranijalnog i intrakranijalnog arterijskog segmenta.<\/p>\n<p><strong>Multislices Comoputed Tomography (MSCT) <\/strong>pru\u017ea minimalno invazivnu mogu\u0107nost za analizu celog toka vertebralnih arterija, uz izvo\u0111enje rotacionih i hiperekstenzionih testova. Pojavi rotacione stenoze\/okluzije vertebralne arterije doprinose mnogi razvojni i degenerativni poreme\u0107aji: tortuoznost, kinking, ateroskleroza, fibromuskularna displazija, zategnutost paravertebralne muskulature, hiperostoza, osteofit, stenoza foramen-a transversum-a.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-389.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>MSCT angiografija vertebralne arterije sa elongacijom V1 segmenta i nazna\u010denim intertransverzalnim delovima V2 segmenta, gde je mogu\u0107a kompresija.<\/em><\/p>\n<p align=\"CENTER\">\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-390.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>Zna\u010dajan kinking vertebralne arterije u V1 I V3 segmentu. Vertigo pri pokretima glave i vrata.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\" align=\"CENTER\">\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-391.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p style=\"text-align: center;\"><em>MSCT angiografija vertebralne arterije.<br \/><\/em><em>Zna\u010dajan kinking vertebralne arterije u V2 segmentu, intertransverzalni prostor sa kompresijom. Vertigo pri pokretima glave i vrata.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\">Kod nepenentrantnih povreda vrata MSCT mo\u017ee da otkrije disekciju, prizidnu trombozu ili okluziju. Iskustvo sugeri\u0161e potrebu MSCT evaluacije vertebralnih arterija, posebno kod fleksionih povreda vratnog segmenta ki\u010dmenog stuba.<\/span><\/p>\n<ul>\n<li>Kriterijumi za procenu te\u017eine povreda vertebralnih arterija:<\/li>\n<li>Jednostrana ili obostrana lezija, sa ili bez lezija karotidnih arterija Zahva\u0107enost dominantne vertebralne arterije,<\/li>\n<li>Disekcija, tromboza, stenoza, okluzija, pseudoaneurizma ili AV fistula, Znaci ascendiraju\u0107e tromboze.<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\"><strong>Prvi segment (V1)<\/strong> vertebralne arterije nema bo\u010dnih grana. Aterom obi\u010dno po\u010dinje na orificijumu vertebralne arterije. Intraplakalna hemoragija je \u010desto prisutna u ovakvom plaku, \u0161to govori o njegovoj degeneraciji i emboligenom potencijalu. Ovaj patolo\u0161ki nalaz najzahvalnija je indikacija za endovaskularnu dilataciju ili, ako nije mogu\u0107e, transpoziciju vertebralne arterije u susednu zajedni\u010dku karotidnu arteriju. U po\u010detnom delu vertebralne arterije vrlo je \u010dest nalaz kinking-a i coiling-a.<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\"><strong>Drugi segment (V2)<\/strong> ima puno sitnih bo\u010dnih grana, koje se segmentno odvajaju za okolne mi\u0161i\u0107e, cervikalne pr\u0161ljenove i zglobove, cervikalne nervne korenove i meningalne opne. Ove grane omogu\u0107avaju da distalni segment ostane otvoren u nekim slu\u010dajevima okluzije proksimalnog dela, zahvaljuju\u0107i kolateralnoj cirkulaciji. Naj\u010de\u0161\u0107i patolo\u0161ki nalaz u ovom segmentu je mehani\u010dka kompresija na arteriju spolja (pripoji okolnih mi\u0161i\u0107a, osteofiti, anomalije ulaska arterije u ko\u0161tani kanal, reumatolo\u0161ka oboljenja itd.).<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\">Kompresija od strane osteofita (obi\u010dno na trasverzalnom nastavku cervikalnoh pr\u0161ljena) se jasno zapa\u017ea na arteriografiji i uspe\u0161no hirur\u0161ki le\u010di. Pripoji mi\u0161i\u0107a (m.longus colli) neposredno uz otvore transverzalnih foramena mogu da kompri- miraju vertebralnu arteriju, posebno ako je na\u010din njenog ulaska u ko\u0161tani kanal atipi\u010dan (visok ili nizak), a mogu se jednostavno hirur\u0161ki otkloniti. Processus uncinatus, tako\u0111e, mo\u017ee hemodinamski zna\u010dajno da komprimira vertebralnu arteriju, ali je to te\u0161ko dokazati arteriografijom.<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\">Arteriovenske fistule, koje nastaju kao posledica penentrantnih povreda, obi\u010dno su lokalizovane u nivou V2 segmenta i mogu dovesti do pojave nekompletnog oblika cervikalnog Brown-Sequard-ovog sindroma. Povre\u0111eni se \u017eale na do\u017eivljaj sna\u017enog \u0161uma lokalizovanog u vratu. Klini\u010dki je ponekad mogu\u0107e identifikovati pulsatilnu masu iznad koje se auskultuje intenzivan sistolni \u0161um.<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\"><strong>Tre\u0107i segment (V3)<\/strong> ima vrlo va\u017enu kolateralnu vezu koja spaja okcipitalnu granu spolja\u0161nje karotidne arterije sa vertebralnom arterijom. Ova kolaterala se naziva \u201cokcipitalnom vezom\u201d. Hipertrofi\u010dna je u slu\u010daju okluzije proksimalnog dela vertebralne arterije, a posebno ako je istovremeno zatvorena i unutra\u0161nja karotidna arterija. Okcipitalna arterija se dodatno povezuje sa granama ascendentnih cervikalnih arterija. Naj\u010de\u0161\u0107i patolo\u0161ki proces ovog segmenta je fibromuskularna displazija.<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\">Ako je proksimalni deo vertebralne arterije okludiran, ovaj segment po\u0161to je obi\u010dno o\u010duvan mo\u017ee poslu\u017eiti za uspe\u0161nu revaskularizaciju malog mozga i mo\u017edanog stabla.<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\">U slu\u010daju aplazije i hipoplazije vertebralnih arterija hemodinamska kompenzacija mo\u017ee da se obezbedi preko perzistentnih karotidno-bazilarnih anastomoza. U slu\u010daju cervikobrahijalne neuralgije nastale pritiskom petlje vertebralne arterije na korenove brahijalnog spleta, terapiju izbora predstavlja mikrovaskularna dekompresija. I kod kompresije korenova segmentno ektati\u010dkom arterijom terapija izbora je mikrohirur\u0161ka dekompresija.<\/span><\/p>\n<p>Indikacije za arteriografiju su:<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span li=\"\">vertebrobazilarna insuficijencija sa CT (ili MRI mozga) pozitivnim nalazom, koji ukazuje na tromboembolijski doga\u0111aj u posteriornoj cirkulaciji mozga,<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span li=\"\">vertebrobazilarna insuficijencija sa konkomitiraju\u0107om karotidnom bole\u0161\u0107u (Duplex-sonografski dokazana),<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span li=\"\">vertebrobazilarna insuficijencija koja perzistira nakon eliminacije i le\u010denja svih drugih kardiolo\u0161kih, neurolo\u0161kih i otorinolaringolo\u0161kih uzroka vrtoglavica. <\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\"><strong>Selektivna arteriografija<\/strong> vertebralnih arterija u pacijenta sa vertebrobazilarnom insuficijencijom mora biti ura\u0111ena uz snimanje u dve kose projekcije. Kontrast se ubrizgava u karotidne arterije i u subklavijale arterije uz orificijum vertebralne arterije. Arteriografija treba da prika\u017ee proksimalne i distalne segmente vertebralne arterije, koji se ne mogu vizuelizirati ehografski. Hemodinamski zna\u010dajnim se smatraju (arbitrerno) stenoze preko 75% lumena. Lo\u0161e strane arteriografije su: slaba pouzdanost u detekciji egzulceracije plaka, te\u0161ko prikazivanje intrakranijalnih arterija, upotreba kontrasta, neophodnost kateterizacije.<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\">Prilikom arteriografije treba izvesti pozicione testove za izazivanje kompresije vertebralne arterije. Pri ubrizgavanju kontrasta predla\u017ee se lagana rotacija glave i vrata. Pacijenta treba postaviti u obrnuti Trendelenburg-ov polo\u017eaj, sa fiksiranom glavom, da bi imitirali kompresiju na cervikalnu ki\u010dmu koja postoji u uspravnom polo\u017eaju, kada ve\u0107ina bolesnika ima hemodinamske probleme. Ovakav na\u010din snimanja naziva se dinamska vertebralna arteriografija. Bez kvalitetne arteriografije nemogu\u0107e je postaviti dobre indikacije za rekonstrukciju vertebralne arterije.<\/span><\/p>\n<p><strong>Digitalna subtrakciona angiografija (DSA)<\/strong>: Intravenska DSA ne zahteva punkciju arterije, mo\u017ee da se radi ambulantno. Me\u0111utim, DSA zahteva davanje velikog volumena kontrasta, ima sklonost za stvaranje artefakata (pri pokretu), rezolucija je nedovoljna za procenu konfiguracije lezija na vertebralnoj arteriji. Intraarterijska DSAima brojne prednosti: dobra rezolucija svih struktura luka aorte i njegovih grana, mala koli\u010dina kontrasta uz kateter malog kalibra i minimalni rizik. DSA ima mogu\u0107nost memorisanja elektronske slike i njenu ponovnu analizu sa procenom hemodinamskih parametara.<\/p>\n<h5>Indikacije za rekostrukciju vertebralnih arterija:<\/h5>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span li=\"\">Vertebrobazilarna insuficijencija sa stenozom dominantne vertebralne arterije ve\u0107om od 75%, pogotovo ako postoji konkomitantna stanoza ili okluzija na vertebralnim i\/ili karotidnim arterijama.<\/span><\/p>\n<ul>\n<li>Vertebrobazilarna insuficijencija i stenoza dominantne vertebralne arterije ve\u0107a od 75%, kod pacijenta koji se planira za ipsilateralnu karotidnu endarterektomiju.<\/li>\n<li>Ponovljeni embolijski incidenti u regionu posteriorne mo\u017edane cirkulacije sa dokazanim izvori\u0161tem u degenerisanom ateromu na vertebralnoj arteriji.<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span li=\"\">Popravljanje globalne cerebralne perfuzije u pacijenata sa globalnom simptomatologijom i okluzijom karotidnih arterija i stenozom dominantne vertebralne arterije ve\u0107om od 75%,<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span li=\"\">Vertebrobazilarna insuficijencija sa dokazanom kompresijom od strane okolnih muskulo-skeletnih struktura,<\/span><\/p>\n<ul>\n<li>Le\u010denje arterio-venskih fistula vertebralne arterije,<\/li>\n<li>Resekcija (pseudo) aneurizme vertebralne arterije,<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span li=\"\">Simptomatska, progrediraju\u0107a disekcija (tromboza) vertebralne arterije koja ne reaguje na medikamentoznu terapiju (kontrolni duplex-ultrazvu\u010dni nalaz i simptomatologija se pogor\u0161avaju, a CT nalaz mozga je negativan),<\/span><\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span li=\"\">Povreda vertebralne arterije (krvarenje, naru\u0161avanje kontinuiteta i<\/span><\/p>\n<ul>\n<li>Reparacija vertebralne arterije koja je resecirana u sklopu ekstenzivne operacije zbog malignog tumora.<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><span p=\"\"><strong>Rekonstrukcija vertebralne arterije je obi\u010dno mogu\u0107a endovaskularnom dilatacijom<\/strong> sa ili bez stenta.<\/span><\/p>\n<p><strong>Hirur\u0161ka rekonstrukcija vertetebralne arterije<\/strong> je neophodna u slu\u010daju<\/p>\n<ul>\n<li>kompresije od strane okolnih muskulo-skeletnih struktura,<\/li>\n<li>arterio-venske fistule vertebralne arterije,<\/li>\n<li>(pseudo) aneurizme vertebralne arterije,<\/li>\n<li>disekcije sa trombozom subklavijalne i vertebralne arterije koja ne reaguje na medikamentoznu terapiju,<\/li>\n<li>povreda vertebralne arterije (krvarenje) i<\/li>\n<li>reparacija vertebralne arterije resecirane zbog malignog tumora.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-392.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>Vertebralna arterija i njeni topografski odnosi sa ko\u0161tanim kanalom koji \u010dine transverzalni produ\u017eeci cervikalnih ki\u010dmenih pr\u0161ljenova sa cervikalnim nervnim stablima.<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p align=\"CENTER\">\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-393.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>MSCT angiografija vertebralne arterije sa stenoziranim V2 segmentom, zbog kompresije egzostozama cervikalnih ki\u010dmenih pr\u0161ljenova u intertransverzalnim prostorima.<\/em><em><\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p align=\"CENTER\"><em>Zavr\u0161na petlja vertebralne arterije u <br \/>nivou atlas-a, gde se formira <br \/>bazilarna arterija (A),<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-394.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>Topografski odnos vertebralne arterije sa odgovaraju\u0107im spinalnim nervom <\/em><em>i lokalizacija mogu\u0107ih kompresivnih lezija od strane osteophyt-a i osteoartrosa-e (B).<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><!--more--><br \/>\n<!-- {\"type\":\"layout\",\"children\":[{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/25.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"link\":\"index.php?page_id=5389\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"headline\",\"props\":{\"content\":\"\n\n<h1 class=\\\"western\\\">INDIKACIJE ZA REKONSTRUKCIJU<br \\\/>VERTEBRALNE ARTERIJE<\\\/h1>\",\"link\":\"index.php?page_id=1408\",\"title_color\":\"success\",\"title_decoration\":\"line\",\"title_element\":\"h1\",\"title_font_family\":\"default\"}},{\"type\":\"headline\",\"props\":{\"content\":\"\n\n<h2 class=\\\"western\\\">25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE<\\\/h2>\",\"link\":\"index.php?page_id=1408\",\"title_color\":\"success\",\"title_decoration\":\"line\",\"title_element\":\"h1\",\"title_font_family\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"preserve_color\":true,\"style\":\"secondary\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\"},\"children\":[]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column\":\"1-3\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">Mnogi<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">bolesnici<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">sa<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">vrtoglavicom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">nikada<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">ne<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">do\\u017eive<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">kompletno<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">ispitivanje<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">i<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">le\\u010denje.<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">Predrasuda<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">o<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">neizle\\u010divosti<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">vertebrobazilarne<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">insu<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">fi<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">cijencije<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">jo\\u0161<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">uvek<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">inhibira<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">lekare.<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">Neophodno<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">je<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">da<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">se<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">uklju\\u010di;<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">neurolog,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">angiolog,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">otorinolaringolog,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">radiolog,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">kardiolog,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">neurohirurg<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">itd.<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">Prvo<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">se<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><i>per<\\\/i><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><i> <\\\/i><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><i>exclusionem<\\\/i><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><i> <\\\/i><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">moraju<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">odstraniti<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">sumnje<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">na<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">druge<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">patolo\\u0161ke<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">entitete<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">koji<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">mogu<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">izazvati<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">sli\\u010dnu<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">simptomatologiju.<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">Dijagnoza<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">vertebrobazilarne<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">insu<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">fi<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">cijencije<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">zasniva<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">se<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">na:<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">angio-neurolo\\u0161kom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">nalazu,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">neinvazivnom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">ispitivanju<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">i<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">invazivnoj<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">dijadnostici.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>Angio-neurolo\\u0161ki<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>nalaz:<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">Obzirom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">na<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">strukture<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">mozga<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">koje<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">se<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">snabdevaju<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">krvlju<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">vertebrobazilarnim<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">arterijskim<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">sistemom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">(mo\\u017edano<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">stablo,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">mali<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">mozak,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">okcipitalni<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">re\\u017eanj<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">i<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">deo<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">temporalnih<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">re\\u017enjeva),<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">mogu<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">se<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">ispoljiti<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>simptomi<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>verte-<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>brobazilarne<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>ishemije<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>(TIA<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>u<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>VB<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>slivu)<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">:<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">vrtoglavice<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">prolazni<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">poreme\\u0107aj<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">vida<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">(bljesak,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">scintilacioni<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">skotomi,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">potpuni<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">gubitak<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">vida,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">hemianopsija)<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">ataksija<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">sinkopa<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">(zbog<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">lezije<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">sinkopalnog<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">refleksa<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">u<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">mo\\u017edanom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">stablu)<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">drop<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">atak<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">(iznenadni<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">pad<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">bez<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">gubitka<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">svesti)<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">diplopija<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">dizartrije<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">o\\u0161te\\u0107enja<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">kranijalnih<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">nerava<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">kontralateralne<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">ili<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">bilateralne<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">hemipareze<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">ili<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">hemihipestezije<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">ili<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">alternog<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">sindroma<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">tranzitorne<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">globalne<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">amnezije<\\\/span><\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">okcipitalne<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">glavobolje,<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">a <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">naj\\u010de\\u0161\\u0107e<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">kao<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">kombinacija<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">navedenih<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">simptoma<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">i znakova.<\\\/span><\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Ina\\u010de, TIA u vertebrobazilarnom slivu se javljaju \\u010de\\u0161\\u0107e u odnosu na karotidni region. Ovakvi simptmi su vrlo \\u010desti, kao i dijagnoza vertebrobazilarne insuficijencije. Me\\u0111utim, treba dokazati da su ove smetnje u uzro\\u010dno-posledi\\u010dnoj vezi sa lezijom vertebralne arterije.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Pozicioni<\\\/b><b> <\\\/b><b>testovi:<\\\/b><b> <\\\/b>U pacijenata sa patognomoni\\u010dnim anamnesti\\u010dkim podatkom o mogu\\u0107nosti indukovanja i pogor\\u0161anja simptoma promenom polo\\u017eaja glave i vrata neophodno je izvesti pozicione testove pri klini\\u010dkom pregledu, ali i prilikom arteriografije.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Obi\\u010dno se simptomi mogu reprodukovati progresivnom sporom rotacijom glave ili ekstezijom\\\/fleksijom vrata. Pacijent tokom ovog pregleda treba da sedi zbog mogu\\u0107e sinkope ili <i>drop<\\\/i><i> <\\\/i><i>ataka<\\\/i>. Ako se simptomi mogu reprodukovati blagim i sporim pokretima glave i vrata treba posumnjati na mehani\\u010dku kompresiju vertebralne arterije (osteofit, reumatolo\\u0161ke lezije vratne ki\\u010dme, <i>kinking,<\\\/i><i> <\\\/i><i>coiling<\\\/i><i> <\\\/i>itd.).<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Ako se vertigo indukuje naglim pokretima glave verovatno je problem izazvan oboljenjem labirinta.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Arteriovenske fistule, nastale posle penentrantnih povreda vertebralnih arterija, prouzrokuju do\\u017eivljaj sna\\u017enog \\u0161uma u odgovaraju\\u0107oj polovini vrata. Pregledom se otkriva pulsatilna masa iznad koje se \\u010duje sistolni \\u0161um.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Duplex<\\\/b><b> <\\\/b><b>sonogra<\\\/b><b>fi<\\\/b><b>ja<\\\/b><b> <\\\/b>pru\\u017ea analizu pristupa\\u010dnog dela vertebralnih, suklavijalnih i karotidnih arterija. Indirektno se mo\\u017ee proceniti stanje nedostupnih proksimalnih arterijskih segmenata. Duplex-sonografija daje precizne podatke o: veli\\u010dini ateroskleroti\\u010dnog plaka (stepen stenoze), konfiguraciji povr\\u0161ine plaka (egzulceracija, prizidni tromb, disekcija) i kompoziciji plaka (fibrozni, kalcifikovani, intraplakalna hemoragija). Glavno ograni\\u010denje duplex sonografije je te\\u0161ko pra\\u0107enje vertebralne arterije u ko\\u0161tanom kanalu.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Krvarenje iz povre\\u0111ene vertebralne arterije je te\\u0161ko dijagnostikovati. Vertebralna arterija se nalazi ispod duboke fascije vrata, \\u0161to usporava stvaranje velikog hematoma i maskira klini\\u010dku sliku. Mogu\\u0107nosti neinvazivne dijagnostike su limitirane. \\u010cesta su krvarenja iz periarterijskog venskog spleta koji okru\\u017euje vertebralnu arteriju u ko\\u0161tanom kanalu.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Kod deceleracionih i tupih povreda razvija se disekcije veretebralne arterije. Ona se mo\\u017ee dijagnostikovati Duplex-sonografijom, ako nema velikog periarterij- skog hematoma. Simptomatologija vertebrobazilarne ishemije upozorava na inko- mpetentnost Willis-ovog poligona. Terapija je konzervativna (antikoagulantna i antitrombocitna) uz mirovanje i redovne ultrazvu\\u010dne kontrole.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Elektroencefalogra<\\\/b><b>fi<\\\/b><b>ja<\\\/b><b> <\\\/b>se koristi u diferencijalno dijagnosti\\u010dke svrhe. Kod ishemi\\u010dkihlezijapozitivninalazisebrzopovla\\u010de, dokseuslu\\u010dajumo\\u017edanihtumora brzo pogor\\u0161avaju. Reoencefalografija, oftalmolo\\u0161ki pregled sa fundoskopijom i neuropsiholo\\u0161ko ispitivanje spadaju u dopunska istra\\u017eivanja.<span style=\\\"font-size: small;\\\"><\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Internisti\\u010dki<\\\/b><b> <\\\/b><b>pregled<\\\/b><b> <\\\/b>treba da isklju\\u010di hipoglikemiju, dijabetes, ortostatsku hipotenziju, anemiju i hiperventilaciju. <b>Reumatolo\\u0161ko<\\\/b><b> <\\\/b><b>ispitivanje<\\\/b><b> <\\\/b>je bitno zbog eksterne kompresije u sklopu reumatskih promena cervikalnog ki\\u010dmenog stuba.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"column_gap\":\"medium\",\"layout\":\"1-3,1-3,1-3\",\"row_gap\":\"small\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Kardiolo\\u0161ka evaluacija<\\\/strong> je neophodna da bi smo isklju\\u010dili miokardiopatiju, razli\\u010dite aritmije i lo\\u0161e funkcionisanje pace maker-a. Na primer: palpitacije u pacijenta sa vrtoglavicom upu\\u0107uju na traganje za supraventrikularnom aritmijom. Neinvazivna kardiolo\\u0161ka dijagnostika uklju\\u010duju\\u0107i transtorakalni i transezofagealni ultrazvuk koristi se za definisanje lezija srca i luka aorte koje imaju emboligeni ili hemodinamski zna\\u010daj u razvoju mo\\u017edane ishemije.<\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Otorinolaringolo\\u0161ka evaluacija<\\\/strong> sa posebnim osvrtom na vestibularni aparat je neophodna da bi se isklju\\u010dile lezije labirinta, kohlearnog i vestibularnog nerva i drugi otorinolaringolo\\u0161ki razlozi tinitusa i vrtoglavice. Ako je pozicioni vertigo ili obnevidelost udru\\u017een sa simptomima lezija kranijalnih nerava (diplopija, slabost ekstremiteta, zujanje u u\\u0161ima) verovatno se radi o hipoperfuziji vertebrobazilarnog sistema. Slabost sluha i tinitus kod pacijenta sa vertigom ukazuju da se mora ispitati unutra\\u0161nje uho. Obi\\u010dno je neophodno kompletno otorinolaringolo\\u0161ko ispitivanje sa senzomotornim evociranim potencijalima mo\\u017edanog stabla, analiza kohleovestibularnog nerva i elektronistagmografija.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-387.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Duplex-ultrasonografska slika coiling-a <br \\\/>V1 segmenta vertebralne arterije<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-388.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p><em>Vertebralna arteriografija:<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<p><em>(a) Normalan lumen vertebralne arterije sa rukom u abdukciji,<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<p><em>(b) Okluzija vertebralne arterije zbog kompresije tetivom m.longus colli pri <\\\/em><em>abdukciji ruke.<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<p><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column\":\"1-3\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p><strong>Kardiolo\\u0161ka evaluacija<\\\/strong> je neophodna da bi smo isklju\\u010dili miokardiopatiju, razli\\u010dite aritmije i lo\\u0161e funkcionisanje pace maker-a. Na primer: palpitacije u pacijenta sa vrtoglavicom upu\\u0107uju na traganje za supraventrikularnom aritmijom. Neinvazivna kardiolo\\u0161ka dijagnostika uklju\\u010duju\\u0107i transtorakalni i transezofagealni ultrazvuk koristi se za definisanje lezija srca i luka aorte koje imaju emboligeni ili hemodinamski zna\\u010daj u razvoju mo\\u017edane ishemije.<\\\/p>\\n\n\n<p><strong>Otorinolaringolo\\u0161ka evaluacija<\\\/strong> sa posebnim osvrtom na vestibularni aparat je neophodna da bi se isklju\\u010dile lezije labirinta, kohlearnog i vestibularnog nerva i drugi otorinolaringolo\\u0161ki razlozi tinitusa i vrtoglavice. Ako je pozicioni vertigo ili obnevidelost udru\\u017een sa simptomima lezija kranijalnih nerava (diplopija, slabost ekstremiteta, zujanje u u\\u0161ima) verovatno se radi o hipoperfuziji vertebrobazilarnog sistema. Slabost sluha i tinitus kod pacijenta sa vertigom ukazuju da se mora ispitati unutra\\u0161nje uho. Obi\\u010dno je neophodno kompletno otorinolaringolo\\u0161ko ispitivanje sa senzomotornim evociranim potencijalima mo\\u017edanog stabla, analiza kohleovestibularnog nerva i elektronistagmografija.<\\\/p>\\n\n\n<p><strong>Detaljna neurolo\\u0161ka evaluacija (CT ili MRI mozga)<\\\/strong> u diferencijalno- dijagnosti\\u010dke svrhe treba da isklju\\u010di degenerativne bolesti mozga, tumore i intrakranijalne arterio-venske malformacije. MRI je specifi\\u010dniji i senzitivniji metod za otkrivanje infarkta u regionu mo\\u017edanog stabla i malog mozga nego CT mozga. Nakon traume vrata naj\\u010de\\u0161\\u0107i uzrok vertebrobazilarne insuficijecije je disekcija vertebralne arterije.<\\\/p>\\n\n\n<p>Bolesnici sa hemodinamski uslovljenom vertebrobazilarnom insuficijencijom na CT i MRI snimcima obi\\u010dno nemaju znake fokalne ishemije ili insulta (CT negativan nalaz).<\\\/p>\\n\n\n<p>Pacijenti sa embolijskim uzrocima vertebrobazilarne ishemije obi\\u010dno imaju CT pozitivan nalaz u oblasti cerebeluma i\\\/ili mo\\u017edanog stabla. Ako na CT ili MRI mozga postoji sve\\u017ea zona infarkcije (CT pozitivan nalaz) rekonstruktivni zahvat na arterijama se mora odlo\\u017eiti najmanje mesec dana.<\\\/p>\\n\n\n<p><strong>Nuklearna magnetna rezonansa (MRI supraaortalnih grana)<\\\/strong> je moderna metoda, me\\u0111utim slaba rezolucija u slu\\u010daju te\\u0161kih (multiplih) lezija supraaortalnih grana, zna\\u010dajno limitira njenu primenu. MRI ima veliku senzitivnost u analizi odnosa vertebralne arterija sa susednim (ko\\u0161tanim) strukturama.<\\\/p>\\n\n\n<p>Kinking vertebralne arterije mo\\u017ee da prouzrokuje cervikobrahijalnu neuralgiju koja se obja\\u0161njava neurovaskularnom kompresijom korenova, naj\\u010de\\u0161\\u0107e C6. Anomalija lokalizovana u nivou atlasa mo\\u017ee da prouzrokuje cervikalnu mijelopatiju i potilja\\u010dni bol ili bol u vratu. Coiling vertebralnih arterija mo\\u017ee da prouzrokuje pove\\u0107anje intervertebralnog otvora i kompresiju korenova, obi\\u010dno C6, koja se klini\\u010dki manifestuje u vidu radikularnog bola. Neophodno je diferencijalnodijagnosti\\u010dko razgrani\\u010denje prema tumorima, naj\\u010de\\u0161\\u0107e neurinomima. MRI angiografija name\\u0107e se kao obavezan dijagnosti\\u010dki metod. Ektati\\u010dki segmenti vertebralnih arterija, obi\\u010dno u nivou C3-C4, name\\u0107u potrebu MRI angiografske diferencijacije prema foraminalnim solidno gra\\u0111enim lezijama<strong>.<\\\/strong><\\\/p>\\n\n\n<p><strong>Arteriografija luka aorte sa prikazom vertebralnih arterija u forsiranim polo\\u017eajima glave se<\\\/strong> smatra \\u00bbzlatnim standardom\\u00ab u dijagnostici vertebrobazilarne ishemije i za planiranje daljih terapijskih alternativa. Neophodan je, prikaz intratorakalnog, ekstrakranijalnog i intrakranijalnog arterijskog segmenta.<\\\/p>\\n\n\n<p><strong>Multislices Comoputed Tomography (MSCT) <\\\/strong>pru\\u017ea minimalno invazivnu mogu\\u0107nost za analizu celog toka vertebralnih arterija, uz izvo\\u0111enje rotacionih i hiperekstenzionih testova. Pojavi rotacione stenoze\\\/okluzije vertebralne arterije doprinose mnogi razvojni i degenerativni poreme\\u0107aji: tortuoznost, kinking, ateroskleroza, fibromuskularna displazija, zategnutost paravertebralne muskulature, hiperostoza, osteofit, stenoza foramen-a transversum-a.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"column_gap\":\"medium\",\"layout\":\"1-3,1-3,1-3\",\"row_gap\":\"small\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-389.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>MSCT angiografija vertebralne arterije sa elongacijom V1 segmenta i nazna\\u010denim intertransverzalnim delovima V2 segmenta, gde je mogu\\u0107a kompresija.<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-390.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p style=\\\"text-align: center;\\\"><em>Zna\\u010dajan kinking vertebralne arterije u V1 I V3 segmentu. Vertigo pri pokretima glave i vrata.<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<p style=\\\"text-align: center;\\\" align=\\\"CENTER\\\"><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-391.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p style=\\\"text-align: center;\\\"><em>MSCT angiografija vertebralne arterije.<br \\\/><\\\/em><em>Zna\\u010dajan kinking vertebralne arterije u V2 segmentu, intertransverzalni prostor sa kompresijom. Vertigo pri pokretima glave i vrata.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-5\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column\":\"1-2\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\">Kod nepenentrantnih povreda vrata MSCT mo\\u017ee da otkrije disekciju, prizidnu trombozu ili okluziju. Iskustvo sugeri\\u0161e potrebu MSCT evaluacije vertebralnih arterija, posebno kod fleksionih povreda vratnog segmenta ki\\u010dmenog stuba.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li>Kriterijumi za procenu te\\u017eine povreda vertebralnih arterija:<\\\/li>\\n\n\n<li>Jednostrana ili obostrana lezija, sa ili bez lezija karotidnih arterija Zahva\\u0107enost dominantne vertebralne arterije,<\\\/li>\\n\n\n<li>Disekcija, tromboza, stenoza, okluzija, pseudoaneurizma ili AV fistula, Znaci ascendiraju\\u0107e tromboze.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\"><strong>Prvi segment (V1)<\\\/strong> vertebralne arterije nema bo\\u010dnih grana. Aterom obi\\u010dno po\\u010dinje na orificijumu vertebralne arterije. Intraplakalna hemoragija je \\u010desto prisutna u ovakvom plaku, \\u0161to govori o njegovoj degeneraciji i emboligenom potencijalu. Ovaj patolo\\u0161ki nalaz najzahvalnija je indikacija za endovaskularnu dilataciju ili, ako nije mogu\\u0107e, transpoziciju vertebralne arterije u susednu zajedni\\u010dku karotidnu arteriju. U po\\u010detnom delu vertebralne arterije vrlo je \\u010dest nalaz kinking-a i coiling-a.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\"><strong>Drugi segment (V2)<\\\/strong> ima puno sitnih bo\\u010dnih grana, koje se segmentno odvajaju za okolne mi\\u0161i\\u0107e, cervikalne pr\\u0161ljenove i zglobove, cervikalne nervne korenove i meningalne opne. Ove grane omogu\\u0107avaju da distalni segment ostane otvoren u nekim slu\\u010dajevima okluzije proksimalnog dela, zahvaljuju\\u0107i kolateralnoj cirkulaciji. Naj\\u010de\\u0161\\u0107i patolo\\u0161ki nalaz u ovom segmentu je mehani\\u010dka kompresija na arteriju spolja (pripoji okolnih mi\\u0161i\\u0107a, osteofiti, anomalije ulaska arterije u ko\\u0161tani kanal, reumatolo\\u0161ka oboljenja itd.).<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\">Kompresija od strane osteofita (obi\\u010dno na trasverzalnom nastavku cervikalnoh pr\\u0161ljena) se jasno zapa\\u017ea na arteriografiji i uspe\\u0161no hirur\\u0161ki le\\u010di. Pripoji mi\\u0161i\\u0107a (m.longus colli) neposredno uz otvore transverzalnih foramena mogu da kompri- miraju vertebralnu arteriju, posebno ako je na\\u010din njenog ulaska u ko\\u0161tani kanal atipi\\u010dan (visok ili nizak), a mogu se jednostavno hirur\\u0161ki otkloniti. Processus uncinatus, tako\\u0111e, mo\\u017ee hemodinamski zna\\u010dajno da komprimira vertebralnu arteriju, ali je to te\\u0161ko dokazati arteriografijom.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\">Arteriovenske fistule, koje nastaju kao posledica penentrantnih povreda, obi\\u010dno su lokalizovane u nivou V2 segmenta i mogu dovesti do pojave nekompletnog oblika cervikalnog Brown-Sequard-ovog sindroma. Povre\\u0111eni se \\u017eale na do\\u017eivljaj sna\\u017enog \\u0161uma lokalizovanog u vratu. Klini\\u010dki je ponekad mogu\\u0107e identifikovati pulsatilnu masu iznad koje se auskultuje intenzivan sistolni \\u0161um.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\"><strong>Tre\\u0107i segment (V3)<\\\/strong> ima vrlo va\\u017enu kolateralnu vezu koja spaja okcipitalnu granu spolja\\u0161nje karotidne arterije sa vertebralnom arterijom. Ova kolaterala se naziva \\u201cokcipitalnom vezom\\u201d. Hipertrofi\\u010dna je u slu\\u010daju okluzije proksimalnog dela vertebralne arterije, a posebno ako je istovremeno zatvorena i unutra\\u0161nja karotidna arterija. Okcipitalna arterija se dodatno povezuje sa granama ascendentnih cervikalnih arterija. Naj\\u010de\\u0161\\u0107i patolo\\u0161ki proces ovog segmenta je fibromuskularna displazija.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\">Ako je proksimalni deo vertebralne arterije okludiran, ovaj segment po\\u0161to je obi\\u010dno o\\u010duvan mo\\u017ee poslu\\u017eiti za uspe\\u0161nu revaskularizaciju malog mozga i mo\\u017edanog stabla.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\">U slu\\u010daju aplazije i hipoplazije vertebralnih arterija hemodinamska kompenzacija mo\\u017ee da se obezbedi preko perzistentnih karotidno-bazilarnih anastomoza. U slu\\u010daju cervikobrahijalne neuralgije nastale pritiskom petlje vertebralne arterije na korenove brahijalnog spleta, terapiju izbora predstavlja mikrovaskularna dekompresija. I kod kompresije korenova segmentno ektati\\u010dkom arterijom terapija izbora je mikrohirur\\u0161ka dekompresija.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p>Indikacije za arteriografiju su:<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span li=\\\"\\\">vertebrobazilarna insuficijencija sa CT (ili MRI mozga) pozitivnim nalazom, koji ukazuje na tromboembolijski doga\\u0111aj u posteriornoj cirkulaciji mozga,<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span li=\\\"\\\">vertebrobazilarna insuficijencija sa konkomitiraju\\u0107om karotidnom bole\\u0161\\u0107u (Duplex-sonografski dokazana),<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span li=\\\"\\\">vertebrobazilarna insuficijencija koja perzistira nakon eliminacije i le\\u010denja svih drugih kardiolo\\u0161kih, neurolo\\u0161kih i otorinolaringolo\\u0161kih uzroka vrtoglavica. <\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\"><strong>Selektivna arteriografija<\\\/strong> vertebralnih arterija u pacijenta sa vertebrobazilarnom insuficijencijom mora biti ura\\u0111ena uz snimanje u dve kose projekcije. Kontrast se ubrizgava u karotidne arterije i u subklavijale arterije uz orificijum vertebralne arterije. Arteriografija treba da prika\\u017ee proksimalne i distalne segmente vertebralne arterije, koji se ne mogu vizuelizirati ehografski. Hemodinamski zna\\u010dajnim se smatraju (arbitrerno) stenoze preko 75% lumena. Lo\\u0161e strane arteriografije su: slaba pouzdanost u detekciji egzulceracije plaka, te\\u0161ko prikazivanje intrakranijalnih arterija, upotreba kontrasta, neophodnost kateterizacije.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\">Prilikom arteriografije treba izvesti pozicione testove za izazivanje kompresije vertebralne arterije. Pri ubrizgavanju kontrasta predla\\u017ee se lagana rotacija glave i vrata. Pacijenta treba postaviti u obrnuti Trendelenburg-ov polo\\u017eaj, sa fiksiranom glavom, da bi imitirali kompresiju na cervikalnu ki\\u010dmu koja postoji u uspravnom polo\\u017eaju, kada ve\\u0107ina bolesnika ima hemodinamske probleme. Ovakav na\\u010din snimanja naziva se dinamska vertebralna arteriografija. Bez kvalitetne arteriografije nemogu\\u0107e je postaviti dobre indikacije za rekonstrukciju vertebralne arterije.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p><strong>Digitalna subtrakciona angiografija (DSA)<\\\/strong>: Intravenska DSA ne zahteva punkciju arterije, mo\\u017ee da se radi ambulantno. Me\\u0111utim, DSA zahteva davanje velikog volumena kontrasta, ima sklonost za stvaranje artefakata (pri pokretu), rezolucija je nedovoljna za procenu konfiguracije lezija na vertebralnoj arteriji. Intraarterijska DSAima brojne prednosti: dobra rezolucija svih struktura luka aorte i njegovih grana, mala koli\\u010dina kontrasta uz kateter malog kalibra i minimalni rizik. DSA ima mogu\\u0107nost memorisanja elektronske slike i njenu ponovnu analizu sa procenom hemodinamskih parametara.<\\\/p>\\n\n\n<h5>Indikacije za rekostrukciju vertebralnih arterija:<\\\/h5>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span li=\\\"\\\">Vertebrobazilarna insuficijencija sa stenozom dominantne vertebralne arterije ve\\u0107om od 75%, pogotovo ako postoji konkomitantna stanoza ili okluzija na vertebralnim i\\\/ili karotidnim arterijama.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li>Vertebrobazilarna insuficijencija i stenoza dominantne vertebralne arterije ve\\u0107a od 75%, kod pacijenta koji se planira za ipsilateralnu karotidnu endarterektomiju.<\\\/li>\\n\n\n<li>Ponovljeni embolijski incidenti u regionu posteriorne mo\\u017edane cirkulacije sa dokazanim izvori\\u0161tem u degenerisanom ateromu na vertebralnoj arteriji.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span li=\\\"\\\">Popravljanje globalne cerebralne perfuzije u pacijenata sa globalnom simptomatologijom i okluzijom karotidnih arterija i stenozom dominantne vertebralne arterije ve\\u0107om od 75%,<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span li=\\\"\\\">Vertebrobazilarna insuficijencija sa dokazanom kompresijom od strane okolnih muskulo-skeletnih struktura,<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li>Le\\u010denje arterio-venskih fistula vertebralne arterije,<\\\/li>\\n\n\n<li>Resekcija (pseudo) aneurizme vertebralne arterije,<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span li=\\\"\\\">Simptomatska, progrediraju\\u0107a disekcija (tromboza) vertebralne arterije koja ne reaguje na medikamentoznu terapiju (kontrolni duplex-ultrazvu\\u010dni nalaz i simptomatologija se pogor\\u0161avaju, a CT nalaz mozga je negativan),<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span li=\\\"\\\">Povreda vertebralne arterije (krvarenje, naru\\u0161avanje kontinuiteta i<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li>Reparacija vertebralne arterije koja je resecirana u sklopu ekstenzivne operacije zbog malignog tumora.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p><\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><span p=\\\"\\\"><strong>Rekonstrukcija vertebralne arterije je obi\\u010dno mogu\\u0107a endovaskularnom dilatacijom<\\\/strong> sa ili bez stenta.<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<p><strong>Hirur\\u0161ka rekonstrukcija vertetebralne arterije<\\\/strong> je neophodna u slu\\u010daju<\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li>kompresije od strane okolnih muskulo-skeletnih struktura,<\\\/li>\\n\n\n<li>arterio-venske fistule vertebralne arterije,<\\\/li>\\n\n\n<li>(pseudo) aneurizme vertebralne arterije,<\\\/li>\\n\n\n<li>disekcije sa trombozom subklavijalne i vertebralne arterije koja ne reaguje na medikamentoznu terapiju,<\\\/li>\\n\n\n<li>povreda vertebralne arterije (krvarenje) i<\\\/li>\\n\n\n<li>reparacija vertebralne arterije resecirane zbog malignog tumora.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"2-5\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-392.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\",\"text_align\":\"center\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Vertebralna arterija i njeni topografski odnosi sa ko\\u0161tanim kanalom koji \\u010dine transverzalni produ\\u017eeci cervikalnih ki\\u010dmenih pr\\u0161ljenova sa cervikalnim nervnim stablima.<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<hr \\\/>\\n\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-393.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"500\",\"margin\":\"default\",\"text_align\":\"center\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>MSCT angiografija vertebralne arterije sa stenoziranim V2 segmentom, zbog kompresije egzostozama cervikalnih ki\\u010dmenih pr\\u0161ljenova u intertransverzalnim prostorima.<\\\/em><em><\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<hr \\\/>\\n\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Zavr\\u0161na petlja vertebralne arterije u <br \\\/>nivou atlas-a, gde se formira <br \\\/>bazilarna arterija (A),<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-394.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"500\",\"margin\":\"default\",\"text_align\":\"center\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Topografski odnos vertebralne arterije sa odgovaraju\\u0107im spinalnim nervom <\\\/em><em>i lokalizacija mogu\\u0107ih kompresivnih lezija od strane osteophyt-a i osteoartrosa-e (B).<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}],\"props\":{\"column_gap\":\"medium\",\"layout\":\"3-5,2-5\",\"row_gap\":\"small\"}}]}],\"version\":\"3.0.25\"} --><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>INDIKACIJE ZA REKONSTRUKCIJUVERTEBRALNE ARTERIJE 25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE Mnogi bolesnici sa vrtoglavicom nikada ne do\u017eive kompletno ispitivanje i le\u010denje. Predrasuda o neizle\u010divosti vertebrobazilarne insuficijencije jo\u0161 uvek inhibira lekare. Neophodno je da se uklju\u010di; neurolog, angiolog, otorinolaringolog, radiolog, kardiolog, neurohirurg itd. Prvo se per exclusionem moraju odstraniti sumnje na druge patolo\u0161ke entitete koji mogu izazvati sli\u010dnu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"class_list":["post-5430","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.8 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE - KAROTIDNA HIRURGIJA<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Mnogi bolesnici sa vrtoglavicom nikada ne do\u017eive kompletno ispitivanje i le\u010denje, predrasuda o neizle\u010divosti vertebrobazilarne insuficijencije jo\u0161 uvek inhibira lekare, neophodno je da se uklju\u010di . neurolog, angiolog, otorinolaringolog, radiolog, kardiolog, neurohirurg itd.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE - KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Mnogi bolesnici sa vrtoglavicom nikada ne do\u017eive kompletno ispitivanje i le\u010denje, predrasuda o neizle\u010divosti vertebrobazilarne insuficijencije jo\u0161 uvek inhibira lekare, neophodno je da se uklju\u010di . neurolog, angiolog, otorinolaringolog, radiolog, kardiolog, neurohirurg itd.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-02-24T10:40:31+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"22 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=5430\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=5430\",\"name\":\"25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE - KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-02-20T19:18:44+00:00\",\"dateModified\":\"2023-02-24T10:40:31+00:00\",\"description\":\"Mnogi bolesnici sa vrtoglavicom nikada ne do\u017eive kompletno ispitivanje i le\u010denje, predrasuda o neizle\u010divosti vertebrobazilarne insuficijencije jo\u0161 uvek inhibira lekare, neophodno je da se uklju\u010di . neurolog, angiolog, otorinolaringolog, radiolog, kardiolog, neurohirurg itd.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=5430#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=5430\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=5430#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\",\"name\":\"KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"description\":\"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\",\"name\":\"karotida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"width\":500,\"height\":112,\"caption\":\"karotida\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE - KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Mnogi bolesnici sa vrtoglavicom nikada ne do\u017eive kompletno ispitivanje i le\u010denje, predrasuda o neizle\u010divosti vertebrobazilarne insuficijencije jo\u0161 uvek inhibira lekare, neophodno je da se uklju\u010di . neurolog, angiolog, otorinolaringolog, radiolog, kardiolog, neurohirurg itd.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE - KAROTIDNA HIRURGIJA","og_description":"Mnogi bolesnici sa vrtoglavicom nikada ne do\u017eive kompletno ispitivanje i le\u010denje, predrasuda o neizle\u010divosti vertebrobazilarne insuficijencije jo\u0161 uvek inhibira lekare, neophodno je da se uklju\u010di . neurolog, angiolog, otorinolaringolog, radiolog, kardiolog, neurohirurg itd.","og_url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430","og_site_name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","article_modified_time":"2023-02-24T10:40:31+00:00","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"22 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430","name":"25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE - KAROTIDNA HIRURGIJA","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website"},"datePublished":"2023-02-20T19:18:44+00:00","dateModified":"2023-02-24T10:40:31+00:00","description":"Mnogi bolesnici sa vrtoglavicom nikada ne do\u017eive kompletno ispitivanje i le\u010denje, predrasuda o neizle\u010divosti vertebrobazilarne insuficijencije jo\u0161 uvek inhibira lekare, neophodno je da se uklju\u010di . neurolog, angiolog, otorinolaringolog, radiolog, kardiolog, neurohirurg itd.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=5430#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"25.1. DIJAGNOZA VERTEBROBAZILARNE ISHEMIJE"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/","name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano","publisher":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c","name":"karotida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","contentUrl":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","width":500,"height":112,"caption":"karotida"},"logo":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png"},"sameAs":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5430","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5430"}],"version-history":[{"count":42,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5430\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6043,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/5430\/revisions\/6043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5430"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}