{"id":4992,"date":"2023-02-18T11:23:16","date_gmt":"2023-02-18T11:23:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992"},"modified":"2023-02-24T10:30:02","modified_gmt":"2023-02-24T10:30:02","slug":"23-5-subklavijalna-arterija-a-subclavia","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992","title":{"rendered":"23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA)"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"\/index.php?page_id=4977\"><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/23.png\" alt=\"\"><\/a><\/p>\n<h1><a href=\"\/index.php?page_id=1408\"><\/p>\n<h1 align=\"CENTER\">HIRUR\u0160KI PRISTUPI SUPRAAORTALNIM STABLIMA<\/h1>\n<p><\/a><\/h1>\n<h1><a href=\"\/index.php?page_id=1408\"><\/p>\n<h2>23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA)<\/h2>\n<p><\/a><\/h1>\n<\/p>\n<div>\n<p>Subklavijalna arterija se deli na:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Intratorakalni deo<\/strong>, od po\u010detka do ulaska u interskalenski prostor; najbolje mu se pristupa transtorakalno.<\/li>\n<li><strong>Interskalenski deo<\/strong>, koji odgovara luku subklavijalne arterije i najlak\u0161e mu se pristupa supraklavikularno,<\/li>\n<li><em><strong>Cervikalni deo<\/strong><\/em>, od izlaska iz me\u0111uskalenskog prostora do dorzalne povr\u0161ine klavikule, gde subklavijalna arterija prelazi u a.axillaris. Ovaj deo je pristupa\u010dan supraklavikularnom preparisanju.<\/li>\n<li>Anatomski segmenti i bo\u010dne grane subklavijalne arterije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Najva\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture (leva strana).<\/p>\n<ul>\n<li>Najva\u017enije bo\u010dne grane subklavijalne arterije su:<\/li>\n<li>A.vertebralis koja nastaje na dorzalnoj strani arterije 1-2 cm medijalnije od tireocervikalnog trunkusa. Ponekad je njen orificijum neposredno iza ishodi\u0161ta tireocervikalnog trunkusa, pa se ovo pri preparisanju mora imati u vidu. U retkim slu\u010dajevima a.vertebralis se odvaja od potklju\u010dne arterije neposredno iznad mesta njenog nastanka. Vertebralna arterija u svom po\u010detnom delu nema va\u017enijih bo\u010dnih grana. Kre\u0107e se put kranijalno u dorzalno. Preko nje le\u017ei m.longus colli. Potom ona ulazi u foramen transversarium VI vratnog ki\u010dmenog pr\u0161ljena.<\/li>\n<li>Truncus thyreocostocervicalis nastaje neposredno pred poniranje potklju\u010dne arterije iza prednjeg skalenskog mi\u0161i\u0107a. Ubrzo se deli na: a.thyreoidea inferior, a.suprascapularis, a. transversa colli. Truncus thyreocostocervicalis se mo\u017ee, ako je to potrebno, \u017ertvovati. Mada, treba imati u vidu da preko njega funkcioni\u0161u kolateralne mre\u017ee za kompenzaciju okludirane unutra\u0161nje karotidne i\/ili vertebralne arterije.<\/li>\n<li>A.thoracica (mammaria) interna se ra\u0111a naspram tireocervikalnog trunkusa, ali sa donje strane (konkaviteta) subklavijalnog luka. Njen dalji pravac je put dorzalne strane sternokostalnog zgloba. Spu\u0161ta se oko 1,5 cm parasternalno du\u017e prednjeg zida toraksa, ispred parijetalne pleure, kaudalno. Pri vaskularnim rekonstruktivnim zahvatima je treba uvek sa\u010duvati, jer mo\u017ee biti potrebna za kasnije revaskularizacije miokarda. Sa \u010de\u0161\u0107im kori\u0161\u0107enjem a.mammaria-e interna-e za koronarnu revaskularizaiju ve\u0107a se pa\u017enja obra\u0107a na subklavijalnu arteriju.<\/li>\n<\/ul>\n<p align=\"JUSTIFY\">Truncus costocervicalis je varijabilna grana. Brzo daje svoje terminalne gran\u010dice.<\/p>\n<p><span style=\"font-size: medium;\"><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><\/span><\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-347-e1676834253827.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p><em>Anatomski segmenti i bo\u010dne grane subklavijalne arterije.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-346.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>Najva\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture (leva strana).<\/em><\/p>\n<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p align=\"JUSTIFY\"><strong>Intratorakalni deo subklavijalne arterije.<\/strong> Traumatske i aneurizmatske lezije po\u010detnog dela leve subklavije se isklju\u010divo re\u0161avaju transtorakalnim pristupom. <br \/><strong>Leva postero-lateralna torakotomija<\/strong> je neophodna za hirur\u0161ki pristup po\u010det- nom (torakalnom) delu potklju\u010dne arterije.<\/p>\n<p align=\"JUSTIFY\">Intratorakalnom delu leve subklavijalne arterije se naj\u010de\u0161\u0107e pristupa zbog povreda arterije. Radi se o urgentnom stanju. Mora nam biti jasno da ne mo\u017eemo pro\u0107i bez torakotomije, pa se vreme ne sme gubiti u dilemama. U slu\u010daju te\u0161ke hemoragije iz penetrantne subklavijalne lezije, <strong>postero-lateralno torakotomiju treba uraditi i na prijemnom odeljenj<\/strong>u, da bi se postigla proksimalna arterijska kontrola klemom ili manuelnim pritiskom. Istovremeno se nastavlja reanimacija, a rekonstrukcija dolazi potom.<\/p>\n<p align=\"JUSTIFY\">Postero-lateralna torakotomija optimalo ide \u010detvrtim me\u0111urebarnim prostorom. Po otvaranju grudnog ko\u0161a i blagom potiskivanju plu\u0107nog vrha kroz parijetalnu pleuru se nazire potklju\u010dna arterija. Parijetalna pleura se otvara neposredno iznad arterije. Odvajanjem arterije od okolnog masnog tkiva mogu\u0107e je njeno zauzdavanje.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p align=\"JUSTIFY\"><strong>Medijalna sternotomija<\/strong> <strong>nije dovoljna<\/strong> za pristup po\u010detnom delu subklavijalne arterije. Neophodno je da se medijalna sternotomija dopuni resekcijom brahiocefali\u010dne vene. Time se omogu\u0107ava ve\u0107e \u0161irenje sternalnog retraktora. Tek posle toga se mo\u017ee preparisati leva subklavijalna arterija sve do orificijuma vertebralne arterije.<\/p>\n<p align=\"JUSTIFY\">Ventralno od potklju\u010dne arterije prolazi n.vagus koga ne treba dodirivati. Pa\u017eljivim deliberisanjem arterije mo\u017ee se do\u0107i do orificijuma vertebralne arterije. Distalno preparisanje iz ovog pristupa se ne mo\u017ee o\u010dekivati. Pri resekciji aneurizme subklavijalne arterije je \u010dest potrebna ekspozicija distalnijeg dela subklavijalne arterije. Tada je neophodan kombinovani pristup (<em><strong>medijalna sternotomija sa cervikalnom incizijom<\/strong><\/em>). Ponekad se mora uraditi i <em><strong>resekcija klavikule<\/strong><\/em>, tako se eksponiraju i okolni krvni sudovi. Ovo pru\u017ea \u0161ansu za kombinovane rekonstrukcije, naro\u010dito u traumatologiji.<\/p>\n<p align=\"JUSTIFY\"><strong>Supraklavikularni pristup levoj subklavijalnoj arteriji<\/strong>. Subclavian steal syndroma, aneurizma, povreda, kompresivni sindrom naj\u010de\u0161\u0107e kompromituju ovaj arterijski segment. Supraklavikularni pristup se naj\u010de\u0161\u0107e koristi za subklavio- karotidni by pass ili transpoziciju subklavijalne arterije u ipsilateralnu o\u010duvanu zajedni\u010dku karotidnu arteriju. Osim toga, retroskalenski deo leve subklavijalne arterije najbolji donorski segment za ekstraanatomske by pass graftove.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-348.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>Polo\u017eaj pacijenta, pravac i du\u017eina incizije za supraklavikularni pristup subklavijalnoj arteriji (i vertebralnoj arteriji).<\/em><\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p align=\"JUSTIFY\">Pacijent le\u017ei na le\u0111ima. Glava je okrenuta na suprotnu stranu sa podmetnutim jastu\u010detom. Operator se nalazi naspram leve strane grudnog ko\u0161a, a asistent naspram leve strane glave.<\/p>\n<p align=\"JUSTIFY\">Supraklavikularna incizija ide popre\u010dno na 1cm iznad gornje strane klavikule. Po\u010detak incizije je na medijalnoj granici projekcije sternokleidomastoidnog mi\u0161i\u0107a. Rez zavr\u0161ava kod m.trapeziusa. Potko\u017eno tkivo, platizma i povr\u0161na fascija vrata se presecaju elektrokauterom.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-351.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>Resekcija v. jugularis externa-e, m. omohyoideus-a i parcijalno presecanje m. sternocleidomastoideus-a pri supraklavikularnom pristupu subklavijalnoj i vertebralnoj arteriji.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-349.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>Topografska anatomija gornje torakalne aperture. Neurovaskularne strukture gornjeg ekstremiteta prolaze kroz skalenski trougao: napred je m. scalenus anterior, nazad je <\/em><em>m. scalenus medius dole je prvo rebro.<\/em><\/p>\n<p align=\"CENTER\">\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-350.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>Reseciranje vertebralne vene, da bi se omogu\u0107ilo dalje mobilisanje subklavijalne arterije i zauzdavanje vertebralne arterije. A. thoracica inerna se zauzdava, da bi ostala sa\u010duvana.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-352.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"JUSTIFY\"><strong>Resekcija klavikule<\/strong> je potrebna ako je neophodna ekspozicija po\u010detnog dela aksilarne arterije. Incizija ko\u017ee se pravi od sredine klavikule du\u017e Mohrenheim- Grubeove ko\u017ene brazde. Pri tome se posle razdvajanja potko\u017enog masnog tkiva nailazi na cefali\u010dnu venu. M.pectoralis major se ekartira put medijalno. Vlakna m.pectoralis majora se mogu odvojiti od klavikularnog pripoja ako je to potrebno. Potom se dublje nailazi na m.pectoralis minor. On se zate\u017ee prstom, da bi bio reseciran u predelu svog pripoja na processus-u coracoideus-u. Ispod njega se nalazi neurovaskularna peteljka gornjeg ekstremiteta. Zauzdava se arterija bez lezije vene i nerava.<\/p>\n<p align=\"JUSTIFY\">Klavikula se odvaja od svog periosta i preseca Giglijevom testerom. Ovo je va\u017ean trenutak zbog mogu\u0107nosti lezije vene. Po zavr\u0161etku arterijske rekonstrukcije treba uraditi osteosintezu klavikule, fiksacijom sa plo\u010dicom. \u010cuvanje okolnog tkiva je va\u017eno, po\u0161to je ovaj pristup sklon lokalnim komplikacijama (infekcija rane, nekroza ko\u017ee itd.).<\/p>\n<p align=\"JUSTIFY\">Naj\u0161iri prikaz \u010ditave subklavijalne arterije posti\u017eemo incizijom \u201cotvorenih vrata\u201d. Supra klavikularna incizija produ\u017eava i spaja sa incizijom du\u017e Mohrenheim- Grubeove brazde. Odmah se preseca klavikula i dobija \u0161iroka ekspozicija \u010ditave potklju\u010dne arterije. Ovakav pristup se koristi ako se radi o multiplim povredama arterije, ili ako je periferni deo prese\u010dene arterije retrahovan. Kod ozbiljnih krvarenja ne treba oklevati sa ovim pristupom ma kako drasti\u010dno izgledao.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Pri preparisanju leve subklavijalne arterije, u odnosu na desnu imamo jednu osobenost. <i>Ductus<\/i><i> <\/i><i>thoracicus<\/i><i> <\/i>stupa u blizak odnos sa levom subklavijalnom arterijom pre svog ulivanja u <i>angulus<\/i><i> <\/i><i>venosus<\/i>. D<i>uctus<\/i><i> <\/i><i>thoracicus<\/i><i> <\/i>u svom <span style=\"font-size: medium;\">retroaortalnom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">delu<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">blizak<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">je<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">sa<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">lukom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">i<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">descendentnim<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">delom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">aorte.<\/span><\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Intratorakalni<\/b><b> <\/b><b>segment<\/b><b> <\/b><b>desne<\/b><b> <\/b><b>potklju\u010dne<\/b><b> <\/b><b>arterije<\/b><b> <\/b>je vrlo kratak. Ona nastaje iz brahiocefali\u010dnog trunkusa neposedno iza desnog sternoklavikularnog zgloba. Zbog toga je <b>supraklavikularni<\/b><b> <\/b><b>pristup<\/b><b> <\/b><b>obi\u010dno<\/b><b> <\/b><b>dovoljan<\/b><b> <\/b>za kontrolu \u010ditave arterije. <b>Medijalna<\/b><b> <\/b><b>sternotomija<\/b><b> <\/b>mo\u017ee biti potrebna za ekspoziciju proksimalnog dela potklju\u010dne arterije samo u urgentnim situacijama, zbog krvarenja, kada je potrebno brzo klemovanje brahiocefali\u010dnog stabla.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Supraklavikularni<\/b><b> <\/b><b>pristup<\/b><b> <\/b><b>desnoj<\/b><b> <\/b><b>suklavijalnoj<\/b><b> <\/b><b>arteriji.<\/b><b> <\/b>Bolesnik le\u017ei na le\u0111ima, sa rukom uz telo. Glava je blago rotirana kontralateralno sa postavljenim jastu\u010detom. Operator stoji desno uz grudni ko\u0161, a asistent desno prema glavi. Incizija ide popre\u010dno na 1cm iznad gornje strane klavikule. Njen po\u010detak je od medijalne ivice sternokleiomastoidnog mi\u0161i\u0107a. Zavr\u0161etak je na mestu projekcije ivice <i>m.trapezius<\/i>-a. Elektrokauterom se preseca potko\u017eno tkivo, platizma i povr\u0161na fascija vreta.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Klavikularni pripoj sternoklavikularnog mi\u0161i\u0107a se mo\u017ee resecirati ako je potreban proksimalniji pristup. U tom slu\u010daju se nailazi na <i>v.jugularis<\/i><i> <\/i><i>internu<\/i>, odnosno <i>angulus<\/i><i> <\/i><i>venosus<\/i>. Venu treba ekarterom pomeriti medijalno.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">U masnom tkivu lateralno od sternokleidomastoidnog mi\u0161i\u0107a nailazimo na arterijske grane <i>truncus<\/i>-a <i>thyreocervicalis<\/i>-a, koji treba prona\u0107i i dozvoliti mu da nas odvede do potklju\u010dne arterije. Pri ovom preparisanju kroz predskalensko masno tkivo bezbedniji smo nego na levoj strani. <i>Vena<\/i><i> <\/i><i>jugularis<\/i><i> <\/i><i>interna<\/i><i> <\/i>i potklju\u010dna vena se desno spajaju kaudalnije, pa je kontakt sa njima uglavnom nepotreban. Rizik od lezija velikih limfnih sudova je desno manji u odnosu na levu stranu. Savetuje se pa\u017eljivo ligiranje limfnih sudova (<i>ductus<\/i><i> <\/i><i>lymphaticus<\/i><i> <\/i><i>dexter<\/i>).<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><i>N.phrenicus<\/i><i> <\/i>koji se koso spu\u0161ta prednjom povr\u0161inom prednjeg skalenskog mi\u0161i\u0107a treba zauzdati i pomeriti lateralno. Potom je mogu\u0107e elektrokauterom prese\u0107i prednji skalenski mi\u0161i\u0107, uz njegov pripoj na prvom rebru. Retrakcijom mi\u0161i\u0107nih vlakana put kranijalno potklju\u010dna arterija po\u010dinje da se nazire. <i>N.<\/i><i> vagus<\/i><i> <\/i>na desnoj strani daje svoju rekurentnu granu koja pravi om\u010du oko subklavijalne arterije i vra\u0107a se prema vratu. Na levoj strani <i>n.vagus<\/i><i> <\/i>daje svoju rekurentnu granu u visini luka aorte. Ona se prema larinksu vra\u0107a prave\u0107i om\u010du oko luka aorte (izme\u0111u orificijuma leve karotidne i subklavijalne arterije).<\/p>\n<p>Dalje preparisanje na putu do vertebralne i subklavijalne arterije nema bitnijih razlika u odnosu na levu stranu.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-353-e1676835918815.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p style=\"text-align: left;\" align=\"CENTER\"><em>Resekcija srednjeg dela klju\u010dne kosti popravlja ekspoziciju drugog i tre\u0107eg segmenta subklavijalne arterije. Sternoklavikularni zglob nije uklju\u010den.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: left;\" align=\"CENTER\">\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-354.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p style=\"text-align: right;\" align=\"CENTER\"><em>Kombinacija razli\u010ditih cerviko-torakalnih incizija se mo\u017ee primeniti za rekonstruktivne zahvate na supraaortalnim granama (truncus brachiocephalicus, aa. carotis communis, aa. subclavialis) kao i na nji- hovim bo\u010dnim granama.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-355.png\" alt=\"\"><\/p>\n<p><!--more--><br \/>\n<!-- {\"type\":\"layout\",\"children\":[{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"small\",\"padding_remove_bottom\":true,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/23.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"link\":\"index.php?page_id=4977\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"headline\",\"props\":{\"content\":\"\n\n<h1 align=\\\"CENTER\\\">HIRUR\\u0160KI PRISTUPI SUPRAAORTALNIM STABLIMA<\\\/h1>\",\"link\":\"index.php?page_id=1408\",\"title_color\":\"success\",\"title_decoration\":\"line\",\"title_element\":\"h1\",\"title_font_family\":\"default\"}},{\"type\":\"headline\",\"props\":{\"content\":\"\n\n<h2>23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA)<\\\/h2>\",\"link\":\"index.php?page_id=1408\",\"title_color\":\"success\",\"title_decoration\":\"line\",\"title_element\":\"h1\",\"title_font_family\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"preserve_color\":true,\"style\":\"secondary\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"nav\",\"props\":{\"grid\":\"1\",\"grid_divider\":true,\"image_vertical_align\":true,\"nav_style\":\"primary\",\"show_image\":true,\"show_meta\":true},\"children\":[{\"type\":\"nav_item\",\"props\":{\"icon\":\"git-branch\"},\"source\":{\"query\":{\"name\":\"customMenuItems\",\"arguments\":{\"id\":66,\"parent\":\"\",\"heading\":\"\",\"include_heading\":true,\"ids\":[\"5071\",\"5006\",\"5005\",\"5004\",\"5002\",\"5001\",\"5000\"]}},\"props\":{\"type\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"title\"},\"active\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"active\"},\"content\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"title\"},\"link\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"url\"}}}}],\"name\":\"submeni\"}]}],\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"}}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"small\",\"padding_remove_bottom\":true,\"padding_remove_top\":false,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column\":\"1-3\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p>Subklavijalna arterija se deli na:<\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li><strong>Intratorakalni deo<\\\/strong>, od po\\u010detka do ulaska u interskalenski prostor; najbolje mu se pristupa transtorakalno.<\\\/li>\\n\n\n<li><strong>Interskalenski deo<\\\/strong>, koji odgovara luku subklavijalne arterije i najlak\\u0161e mu se pristupa supraklavikularno,<\\\/li>\\n\n\n<li><em><strong>Cervikalni deo<\\\/strong><\\\/em>, od izlaska iz me\\u0111uskalenskog prostora do dorzalne povr\\u0161ine klavikule, gde subklavijalna arterija prelazi u a.axillaris. Ovaj deo je pristupa\\u010dan supraklavikularnom preparisanju.<\\\/li>\\n\n\n<li>Anatomski segmenti i bo\\u010dne grane subklavijalne arterije.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p>Najva\\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture (leva strana).<\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li>Najva\\u017enije bo\\u010dne grane subklavijalne arterije su:<\\\/li>\\n\n\n<li>A.vertebralis koja nastaje na dorzalnoj strani arterije 1-2 cm medijalnije od tireocervikalnog trunkusa. Ponekad je njen orificijum neposredno iza ishodi\\u0161ta tireocervikalnog trunkusa, pa se ovo pri preparisanju mora imati u vidu. U retkim slu\\u010dajevima a.vertebralis se odvaja od potklju\\u010dne arterije neposredno iznad mesta njenog nastanka. Vertebralna arterija u svom po\\u010detnom delu nema va\\u017enijih bo\\u010dnih grana. Kre\\u0107e se put kranijalno u dorzalno. Preko nje le\\u017ei m.longus colli. Potom ona ulazi u foramen transversarium VI vratnog ki\\u010dmenog pr\\u0161ljena.<\\\/li>\\n\n\n<li>Truncus thyreocostocervicalis nastaje neposredno pred poniranje potklju\\u010dne arterije iza prednjeg skalenskog mi\\u0161i\\u0107a. Ubrzo se deli na: a.thyreoidea inferior, a.suprascapularis, a. transversa colli. Truncus thyreocostocervicalis se mo\\u017ee, ako je to potrebno, \\u017ertvovati. Mada, treba imati u vidu da preko njega funkcioni\\u0161u kolateralne mre\\u017ee za kompenzaciju okludirane unutra\\u0161nje karotidne i\\\/ili vertebralne arterije.<\\\/li>\\n\n\n<li>A.thoracica (mammaria) interna se ra\\u0111a naspram tireocervikalnog trunkusa, ali sa donje strane (konkaviteta) subklavijalnog luka. Njen dalji pravac je put dorzalne strane sternokostalnog zgloba. Spu\\u0161ta se oko 1,5 cm parasternalno du\\u017e prednjeg zida toraksa, ispred parijetalne pleure, kaudalno. Pri vaskularnim rekonstruktivnim zahvatima je treba uvek sa\\u010duvati, jer mo\\u017ee biti potrebna za kasnije revaskularizacije miokarda. Sa \\u010de\\u0161\\u0107im kori\\u0161\\u0107enjem a.mammaria-e interna-e za koronarnu revaskularizaiju ve\\u0107a se pa\\u017enja obra\\u0107a na subklavijalnu arteriju.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\">Truncus costocervicalis je varijabilna grana. Brzo daje svoje terminalne gran\\u010dice.<\\\/p>\\n\n\n<p><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><\\\/span><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"padding_remove_top\":true,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"column_gap\":\"small\",\"layout\":\"1-3,1-3,1-3\",\"row_gap\":\"small\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-347-e1676834253827.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p><em>Anatomski segmenti i bo\\u010dne grane subklavijalne arterije.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-346.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Najva\\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture (leva strana).<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<p><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Intratorakalni deo subklavijalne arterije.<\\\/strong> Traumatske i aneurizmatske lezije po\\u010detnog dela leve subklavije se isklju\\u010divo re\\u0161avaju transtorakalnim pristupom. <br \\\/><strong>Leva postero-lateralna torakotomija<\\\/strong> je neophodna za hirur\\u0161ki pristup po\\u010det- nom (torakalnom) delu potklju\\u010dne arterije.<\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\">Intratorakalnom delu leve subklavijalne arterije se naj\\u010de\\u0161\\u0107e pristupa zbog povreda arterije. Radi se o urgentnom stanju. Mora nam biti jasno da ne mo\\u017eemo pro\\u0107i bez torakotomije, pa se vreme ne sme gubiti u dilemama. U slu\\u010daju te\\u0161ke hemoragije iz penetrantne subklavijalne lezije, <strong>postero-lateralno torakotomiju treba uraditi i na prijemnom odeljenj<\\\/strong>u, da bi se postigla proksimalna arterijska kontrola klemom ili manuelnim pritiskom. Istovremeno se nastavlja reanimacija, a rekonstrukcija dolazi potom.<\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\">Postero-lateralna torakotomija optimalo ide \\u010detvrtim me\\u0111urebarnim prostorom. Po otvaranju grudnog ko\\u0161a i blagom potiskivanju plu\\u0107nog vrha kroz parijetalnu pleuru se nazire potklju\\u010dna arterija. Parijetalna pleura se otvara neposredno iznad arterije. Odvajanjem arterije od okolnog masnog tkiva mogu\\u0107e je njeno zauzdavanje.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"small\",\"padding_remove_bottom\":true,\"padding_remove_top\":false,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-5\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column\":\"1-2\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Medijalna sternotomija<\\\/strong> <strong>nije dovoljna<\\\/strong> za pristup po\\u010detnom delu subklavijalne arterije. Neophodno je da se medijalna sternotomija dopuni resekcijom brahiocefali\\u010dne vene. Time se omogu\\u0107ava ve\\u0107e \\u0161irenje sternalnog retraktora. Tek posle toga se mo\\u017ee preparisati leva subklavijalna arterija sve do orificijuma vertebralne arterije.<\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\">Ventralno od potklju\\u010dne arterije prolazi n.vagus koga ne treba dodirivati. Pa\\u017eljivim deliberisanjem arterije mo\\u017ee se do\\u0107i do orificijuma vertebralne arterije. Distalno preparisanje iz ovog pristupa se ne mo\\u017ee o\\u010dekivati. Pri resekciji aneurizme subklavijalne arterije je \\u010dest potrebna ekspozicija distalnijeg dela subklavijalne arterije. Tada je neophodan kombinovani pristup (<em><strong>medijalna sternotomija sa cervikalnom incizijom<\\\/strong><\\\/em>). Ponekad se mora uraditi i <em><strong>resekcija klavikule<\\\/strong><\\\/em>, tako se eksponiraju i okolni krvni sudovi. Ovo pru\\u017ea \\u0161ansu za kombinovane rekonstrukcije, naro\\u010dito u traumatologiji.<\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Supraklavikularni pristup levoj subklavijalnoj arteriji<\\\/strong>. Subclavian steal syndroma, aneurizma, povreda, kompresivni sindrom naj\\u010de\\u0161\\u0107e kompromituju ovaj arterijski segment. Supraklavikularni pristup se naj\\u010de\\u0161\\u0107e koristi za subklavio- karotidni by pass ili transpoziciju subklavijalne arterije u ipsilateralnu o\\u010duvanu zajedni\\u010dku karotidnu arteriju. Osim toga, retroskalenski deo leve subklavijalne arterije najbolji donorski segment za ekstraanatomske by pass graftove.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"2-5\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-348.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Polo\\u017eaj pacijenta, pravac i du\\u017eina incizije za supraklavikularni pristup subklavijalnoj arteriji (i vertebralnoj arteriji).<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}],\"props\":{\"layout\":\"3-5,2-5\"}}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"padding_remove_top\":false,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\">Pacijent le\\u017ei na le\\u0111ima. Glava je okrenuta na suprotnu stranu sa podmetnutim jastu\\u010detom. Operator se nalazi naspram leve strane grudnog ko\\u0161a, a asistent naspram leve strane glave.<\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\">Supraklavikularna incizija ide popre\\u010dno na 1cm iznad gornje strane klavikule. Po\\u010detak incizije je na medijalnoj granici projekcije sternokleidomastoidnog mi\\u0161i\\u0107a. Rez zavr\\u0161ava kod m.trapeziusa. Potko\\u017eno tkivo, platizma i povr\\u0161na fascija vrata se presecaju elektrokauterom.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"column_gap\":\"small\",\"layout\":\"1-3,1-3,1-3\",\"row_gap\":\"small\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-351.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Resekcija v. jugularis externa-e, m. omohyoideus-a i parcijalno presecanje m. sternocleidomastoideus-a pri supraklavikularnom pristupu subklavijalnoj i vertebralnoj arteriji.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-349.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Topografska anatomija gornje torakalne aperture. Neurovaskularne strukture gornjeg ekstremiteta prolaze kroz skalenski trougao: napred je m. scalenus anterior, nazad je <\\\/em><em>m. scalenus medius dole je prvo rebro.<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-350.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Reseciranje vertebralne vene, da bi se omogu\\u0107ilo dalje mobilisanje subklavijalne arterije i zauzdavanje vertebralne arterije. A. thoracica inerna se zauzdava, da bi ostala sa\\u010duvana.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"column_gap\":\"small\",\"layout\":\"1-2,1-2\",\"row_gap\":\"small\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-2\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-352.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"500\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-2\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Resekcija klavikule<\\\/strong> je potrebna ako je neophodna ekspozicija po\\u010detnog dela aksilarne arterije. Incizija ko\\u017ee se pravi od sredine klavikule du\\u017e Mohrenheim- Grubeove ko\\u017ene brazde. Pri tome se posle razdvajanja potko\\u017enog masnog tkiva nailazi na cefali\\u010dnu venu. M.pectoralis major se ekartira put medijalno. Vlakna m.pectoralis majora se mogu odvojiti od klavikularnog pripoja ako je to potrebno. Potom se dublje nailazi na m.pectoralis minor. On se zate\\u017ee prstom, da bi bio reseciran u predelu svog pripoja na processus-u coracoideus-u. Ispod njega se nalazi neurovaskularna peteljka gornjeg ekstremiteta. Zauzdava se arterija bez lezije vene i nerava.<\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\">Klavikula se odvaja od svog periosta i preseca Giglijevom testerom. Ovo je va\\u017ean trenutak zbog mogu\\u0107nosti lezije vene. Po zavr\\u0161etku arterijske rekonstrukcije treba uraditi osteosintezu klavikule, fiksacijom sa plo\\u010dicom. \\u010cuvanje okolnog tkiva je va\\u017eno, po\\u0161to je ovaj pristup sklon lokalnim komplikacijama (infekcija rane, nekroza ko\\u017ee itd.).<\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\">Naj\\u0161iri prikaz \\u010ditave subklavijalne arterije posti\\u017eemo incizijom \\u201cotvorenih vrata\\u201d. Supra klavikularna incizija produ\\u017eava i spaja sa incizijom du\\u017e Mohrenheim- Grubeove brazde. Odmah se preseca klavikula i dobija \\u0161iroka ekspozicija \\u010ditave potklju\\u010dne arterije. Ovakav pristup se koristi ako se radi o multiplim povredama arterije, ili ako je periferni deo prese\\u010dene arterije retrahovan. Kod ozbiljnih krvarenja ne treba oklevati sa ovim pristupom ma kako drasti\\u010dno izgledao.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Pri preparisanju leve subklavijalne arterije, u odnosu na desnu imamo jednu osobenost. <i>Ductus<\\\/i><i> <\\\/i><i>thoracicus<\\\/i><i> <\\\/i>stupa u blizak odnos sa levom subklavijalnom arterijom pre svog ulivanja u <i>angulus<\\\/i><i> <\\\/i><i>venosus<\\\/i>. D<i>uctus<\\\/i><i> <\\\/i><i>thoracicus<\\\/i><i> <\\\/i>u svom <span style=\\\"font-size: medium;\\\">retroaortalnom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">delu<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">blizak<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">je<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">sa<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">lukom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">i<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">descendentnim<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">delom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">aorte.<\\\/span><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"column_gap\":\"small\",\"row_gap\":\"small\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column\":\"1-3\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Intratorakalni<\\\/b><b> <\\\/b><b>segment<\\\/b><b> <\\\/b><b>desne<\\\/b><b> <\\\/b><b>potklju\\u010dne<\\\/b><b> <\\\/b><b>arterije<\\\/b><b> <\\\/b>je vrlo kratak. Ona nastaje iz brahiocefali\\u010dnog trunkusa neposedno iza desnog sternoklavikularnog zgloba. Zbog toga je <b>supraklavikularni<\\\/b><b> <\\\/b><b>pristup<\\\/b><b> <\\\/b><b>obi\\u010dno<\\\/b><b> <\\\/b><b>dovoljan<\\\/b><b> <\\\/b>za kontrolu \\u010ditave arterije. <b>Medijalna<\\\/b><b> <\\\/b><b>sternotomija<\\\/b><b> <\\\/b>mo\\u017ee biti potrebna za ekspoziciju proksimalnog dela potklju\\u010dne arterije samo u urgentnim situacijama, zbog krvarenja, kada je potrebno brzo klemovanje brahiocefali\\u010dnog stabla.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Supraklavikularni<\\\/b><b> <\\\/b><b>pristup<\\\/b><b> <\\\/b><b>desnoj<\\\/b><b> <\\\/b><b>suklavijalnoj<\\\/b><b> <\\\/b><b>arteriji.<\\\/b><b> <\\\/b>Bolesnik le\\u017ei na le\\u0111ima, sa rukom uz telo. Glava je blago rotirana kontralateralno sa postavljenim jastu\\u010detom. Operator stoji desno uz grudni ko\\u0161, a asistent desno prema glavi. Incizija ide popre\\u010dno na 1cm iznad gornje strane klavikule. Njen po\\u010detak je od medijalne ivice sternokleiomastoidnog mi\\u0161i\\u0107a. Zavr\\u0161etak je na mestu projekcije ivice <i>m.trapezius<\\\/i>-a. Elektrokauterom se preseca potko\\u017eno tkivo, platizma i povr\\u0161na fascija vreta.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Klavikularni pripoj sternoklavikularnog mi\\u0161i\\u0107a se mo\\u017ee resecirati ako je potreban proksimalniji pristup. U tom slu\\u010daju se nailazi na <i>v.jugularis<\\\/i><i> <\\\/i><i>internu<\\\/i>, odnosno <i>angulus<\\\/i><i> <\\\/i><i>venosus<\\\/i>. Venu treba ekarterom pomeriti medijalno.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">U masnom tkivu lateralno od sternokleidomastoidnog mi\\u0161i\\u0107a nailazimo na arterijske grane <i>truncus<\\\/i>-a <i>thyreocervicalis<\\\/i>-a, koji treba prona\\u0107i i dozvoliti mu da nas odvede do potklju\\u010dne arterije. Pri ovom preparisanju kroz predskalensko masno tkivo bezbedniji smo nego na levoj strani. <i>Vena<\\\/i><i> <\\\/i><i>jugularis<\\\/i><i> <\\\/i><i>interna<\\\/i><i> <\\\/i>i potklju\\u010dna vena se desno spajaju kaudalnije, pa je kontakt sa njima uglavnom nepotreban. Rizik od lezija velikih limfnih sudova je desno manji u odnosu na levu stranu. Savetuje se pa\\u017eljivo ligiranje limfnih sudova (<i>ductus<\\\/i><i> <\\\/i><i>lymphaticus<\\\/i><i> <\\\/i><i>dexter<\\\/i>).<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><i>N.phrenicus<\\\/i><i> <\\\/i>koji se koso spu\\u0161ta prednjom povr\\u0161inom prednjeg skalenskog mi\\u0161i\\u0107a treba zauzdati i pomeriti lateralno. Potom je mogu\\u0107e elektrokauterom prese\\u0107i prednji skalenski mi\\u0161i\\u0107, uz njegov pripoj na prvom rebru. Retrakcijom mi\\u0161i\\u0107nih vlakana put kranijalno potklju\\u010dna arterija po\\u010dinje da se nazire. <i>N.<\\\/i><i> vagus<\\\/i><i> <\\\/i>na desnoj strani daje svoju rekurentnu granu koja pravi om\\u010du oko subklavijalne arterije i vra\\u0107a se prema vratu. Na levoj strani <i>n.vagus<\\\/i><i> <\\\/i>daje svoju rekurentnu granu u visini luka aorte. Ona se prema larinksu vra\\u0107a prave\\u0107i om\\u010du oko luka aorte (izme\\u0111u orificijuma leve karotidne i subklavijalne arterije).<\\\/p>\\n\n\n<p>Dalje preparisanje na putu do vertebralne i subklavijalne arterije nema bitnijih razlika u odnosu na levu stranu.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"column_gap\":\"small\",\"layout\":\"1-3,1-3,1-3\",\"row_gap\":\"small\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-353-e1676835918815.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"300\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"CENTER\\\"><em>Resekcija srednjeg dela klju\\u010dne kosti popravlja ekspoziciju drugog i tre\\u0107eg segmenta subklavijalne arterije. Sternoklavikularni zglob nije uklju\\u010den.<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<p style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"CENTER\\\"><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-354.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p style=\\\"text-align: right;\\\" align=\\\"CENTER\\\"><em>Kombinacija razli\\u010ditih cerviko-torakalnih incizija se mo\\u017ee primeniti za rekonstruktivne zahvate na supraaortalnim granama (truncus brachiocephalicus, aa. carotis communis, aa. subclavialis) kao i na nji- hovim bo\\u010dnim granama.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-355.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"350\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]}],\"version\":\"3.0.25\"} --><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>HIRUR\u0160KI PRISTUPI SUPRAAORTALNIM STABLIMA 23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA) Subklavijalna arterija se deli na: Intratorakalni deo, od po\u010detka do ulaska u interskalenski prostor; najbolje mu se pristupa transtorakalno. Interskalenski deo, koji odgovara luku subklavijalne arterije i najlak\u0161e mu se pristupa supraklavikularno, Cervikalni deo, od izlaska iz me\u0111uskalenskog prostora do dorzalne povr\u0161ine klavikule, gde subklavijalna arterija prelazi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"class_list":["post-4992","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.8 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA) - KAROTIDNA HIRURGIJA<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Najva\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture , Intratorakalni, Interskalenski, Cervikalni deo\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA) - KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Najva\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture , Intratorakalni, Interskalenski, Cervikalni deo\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-02-24T10:30:02+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"15 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=4992\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=4992\",\"name\":\"23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA) - KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-02-18T11:23:16+00:00\",\"dateModified\":\"2023-02-24T10:30:02+00:00\",\"description\":\"Najva\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture , Intratorakalni, Interskalenski, Cervikalni deo\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=4992#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=4992\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=4992#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\",\"name\":\"KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"description\":\"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\",\"name\":\"karotida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"width\":500,\"height\":112,\"caption\":\"karotida\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA) - KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Najva\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture , Intratorakalni, Interskalenski, Cervikalni deo","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA) - KAROTIDNA HIRURGIJA","og_description":"Najva\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture , Intratorakalni, Interskalenski, Cervikalni deo","og_url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992","og_site_name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","article_modified_time":"2023-02-24T10:30:02+00:00","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"15 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992","name":"23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA) - KAROTIDNA HIRURGIJA","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website"},"datePublished":"2023-02-18T11:23:16+00:00","dateModified":"2023-02-24T10:30:02+00:00","description":"Najva\u017eniji odnosi arterijskih, venskih, limfnih i nervnih elemenata u predelu gornje torakalne aperture , Intratorakalni, Interskalenski, Cervikalni deo","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=4992#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"23.5. SUBKLAVIJALNA ARTERIJA (A.SUBCLAVIA)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/","name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano","publisher":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c","name":"karotida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","contentUrl":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","width":500,"height":112,"caption":"karotida"},"logo":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png"},"sameAs":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/4992","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4992"}],"version-history":[{"count":51,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/4992\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6019,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/4992\/revisions\/6019"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4992"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}