{"id":3831,"date":"2023-02-13T13:49:23","date_gmt":"2023-02-13T13:49:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831"},"modified":"2023-02-23T17:26:45","modified_gmt":"2023-02-23T17:26:45","slug":"13-1-intraoperativni-monitoring-cerebralnog-protoka","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831","title":{"rendered":"13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"\/index.php?page_id=3800\"><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/13.png\" alt=\"\"><\/a><\/p>\n<h1><a href=\"\/index.php?page_id=1408\"><\/p>\n<h1 class=\"western\">INTRAOPERATIVNA PREVENCIJA ISHEMIJE MOZGA<\/h1>\n<p><\/a><\/h1>\n<div>\n<h3>\n<h2>13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA<\/p>\n<h2><\/h3>\n<\/div>\n<div>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Nejprecizniji kriterijum za upotrebu shunta, je stanje cerebralnog protoka. Postoje brojni na\u010dini da se tokom operativnog zahvata na karotidnim arterijama procenjuje cerebralni protok, kao i mo\u017edane funkcije. Osnovni su:<\/p>\n<ul>\n<li class=\"western\">intraoperativni neurolo\u0161ki status bolesnika;<\/li>\n<li class=\"western\">retrogradno krvarenje i pritisak;<\/li>\n<li class=\"western\">elektroencefalogram (EEG);<\/li>\n<li class=\"western\">somatosenzorni evocirani potencijali (SEP);<\/li>\n<li class=\"western\">transkranijalni Dopler itd.<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Neurolo\u0161ki<\/b><b> <\/b><b>status<\/b><b> <\/b><b>bolesnika<\/b><b> <\/b>nakon klemovanja karotidnih arterija se mo\u017ee proceniti samo ako je bolesnik u lokalnoj ili regionalnoj anesteziji.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Me\u0111utim, postoji poseban stres u budnog pacijenta. Ekscesivno lu\u010denje kateholamina i kardiovaskularni odgovor mogu da naprave vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Osim toga, stres kod hirurga je ve\u0107i ako operi\u0161e budnog pacijenta. Regionalna anestezija bolje \u010duva mo\u017edane autoregulacione mehanizme, pru\u017ea mogu\u0107nost intraoperativnnog komuniciranja sa pacijentom (monitoring svesti).<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Postavlja se pitanje od \u010dega bolesnik ima vi\u0161e koristi? Regionalna anestezija, svakako, predstavlja \u201cnajbolji intraoperativni monitoring\u201d cerebralnog protoka. Me\u0111utim, kod izbora vrste i tipa anestezije moramo imati mnogo razli\u010ditih parametara u vidu, a ne samo mogu\u0107nost monitoringa mo\u017edanih funkcija.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Op\u0161ta endotrahealna anestezija u hirurgiji arterija koje dovode krv do mozga ima brojne prednosti: smanjuje metabolizam mozga i daje bolju protekciju kod kratkotrajne ishemije, pru\u017ea bolesniku i hirurgu komfornije uslove za operaciju.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Kontinuirano<\/b><b> <\/b><b>intraoperativno<\/b><b> <\/b><b>registrovanje<\/b><b> <\/b><b>EEG-a<\/b><b> <\/b>treba da poka\u017ee eventualne zna\u010dajne promene elektri\u010dne aktivnosti mozga nakon klemovanja karotidnih arterija. Pra\u0107enjem elektri\u010dne aktivnosti mozga dobijamo indirektnu informaciju o uticaju ishemije na cerebralnu funkciju. Ako se registruju zna\u010dajne promene elektri\u010dne akivnosti mozga nakon (i u toku) klemovanja, obavezno treba primeniti <i>shunt<\/i>.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Obzirom da shunt najvi\u0161e smeta pri aktu endarterektomije, ona se mo\u017ee izvoditi bez protekcije, a tek ukoliko EEG poka\u017ee zna\u010dajne promene, uz protekciju intraluminalnim <i>shunt<\/i>-om se izvodi <i>patch<\/i>-plastika karotidne arterije.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Somatosenzorni<\/b><b> <\/b><b>evocirani<\/b><b> <\/b><b>potencijali<\/b><b> <\/b><b>(SEP)<\/b><b> <\/b>reflektuju funkcionalnost mo\u017edanog stabla. Oni registruju reakciju mo\u017edanog stabla na periferne nadra\u017eaje. Naj\u010de\u0161\u0107e se stimuli\u0161e nervus medianus u predelu ru\u010dnog zgloba. Smanjenje cerebralnog protoka tokom klemovanja karotidnih arterija \u0107e izazvati promenu elektri\u010dne aktivnosti mo\u017edanog stabla. Somatosenzorni evocirani potencijal se menja kada je regionalni cerebralni protok manji od 18 ml\/100gr mo\u017edanog tkiva u minuti. SEP mo\u017ee biti dobar indikator za upotrebu \u0161anta tokom karotidne endarterektomije.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Transkranijalni<\/b><b> <\/b><b>Doppler<\/b><b> <\/b>omogu\u0107ava merenje cerebralnog protoka pre i posle klemovanja karotidnih arterija. Obi\u010dno se standardno prate morfolo\u0161ki i hemodinamski parametri protoka kroz prednju, srednju i zadnju cerebralnu arteriju. Indikacija za primenu \u0161anta je zna\u010dajan pad cerebralnog protoka nakon klemovanja karotidnih arterija. Detekcija embolijskih epizoda predvi\u0111a i defini\u0161e uzroke peroperativnog insulta. Zna\u010dajna za edukaciju hirurga je \u010dinjenica da pouzdano mo\u017eemo odrediti koji manevar je doveo do emboligenog rizika.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-193.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em>Tipi\u010dni intraoperativni SEP nalaz pri stimulaciji n.medianusa. Stimulus se upu\u0107uje na po\u010detku <\/em><em>krivulje (strelica). Bele\u017ei se trifazi\u010dna (kortikalna <\/em><em>i kortikomedularna komponenta) krivulja akcionih potencijala (volta\u017ea) nad perifernim nervom.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-194.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em><strong>Transkranijalna Doppler- ultrasonografija<\/strong>: mogu\u0107e je kvantifikovati uticaj <\/em><em>klemovanja karotidne arterije na protok kroz ipsilateralnu prednju cerebralnu arteriju.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-195.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p align=\"CENTER\"><em><strong>Transkranijalni Doppler<\/strong> &#8211; ultrasonografski dokazi (mikro)- embolizacijskih epizoda nakon skidanja kleme sa karotidne arterije i ponovnog uspostavljanja protoka.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Merenje<\/b><b> <\/b><b>retrogradnog<\/b><b> <\/b><b>pritiska<\/b><b> <\/b><b>(\u201c<\/b><i><b>stump<\/b><\/i><i><b> <\/b><\/i><i><b>pressure<\/b><\/i><b>\u201d)<\/b><b> <\/b>u cilju postavljanja indikacija za primenu shunt-a tokom karotidne endarterektomije se izvodi punkcijom zajedni\u010dke karotidne arterije nakon klemovanja proksimalnog dela zajedni\u010dke i spolja\u0161nje karotidne arterije. Pored retrogradnog pritiska koji se dobija direktnim merenjem, koriste se i drugi parametri koji se na osnovu njega izra\u010dunavaju. To su: cerebralni perfuzioni pritisak (<i>cerebral<\/i><i> <\/i><i>perfusion<\/i><i> <\/i><i>pressure<\/i>) i kolateralni hemisferi\u010dni vaskularni otpor (<i>collateral<\/i><i> <\/i><i>hemisferic<\/i><i> <\/i><i>resistance<\/i><i> <\/i><i>ratio<\/i>). Cerebralni perfuzioni pritisak predstavlja raziliku izme\u0111u retrogradnog pritiska i pritiska u veni jugularis interni. Najmanja vrednost cerebralnog perfuzionog pritiska iznad koje ne treba koristiti intraluminalni shunt je 18 mmHg.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">U praksi se najvi\u0161e koristi retrogradni pritisak. Kolika je minimalna vrednost retrogradnog pritiska koja omogu\u0107ava operaciju bez \u0161anta? Kriti\u010dne vrednosti se kre\u0107u od 25 do 70 mmHg.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Merenje retrogradnog pritiska se \u010desto ne mo\u017ee smatrati pouzdanim. Ako se merenje vr\u0161i ispod lezije na unutra\u0161njoj karotidnoj arteriji, zna\u010di da izmerene vrednosti nisu realne. Procena retrogradnog krvarenja (\u201c<i><b>back<\/b><\/i><i><b> <\/b><\/i><i><b>bleeding<\/b><\/i>\u201d) iz otvorene unutra\u0161nje karotidne arterije je grublja varijanta prethodne metode. Ona zahteva veliko li\u010dno iskustvo onoga koji je primenjuje. Ra\u010duna se da pulsiraju\u0107e retrogradno krvarenje signalizira da je retrogradni pritisak preko 50mmHg, te se endarterektomija mo\u017ee zavr\u0161iti bez intraluminalnog shunta, me\u0111utim ovaj podatak je aproksimativan.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Kao najbolja metoda za procenu cerebralnog protoka i postavljanje indikacija za \u0161ant, se pokazao operacioni zahvat u regionalnoj\/lokalnoj anesteziji, jer je \u0161ant upotrebljavan u 9 do 21% slu\u010dajeva. U bolesnika operisanih u op\u0161toj anesteziji, kada je cerebralni protok procenjivan na osnovu EEG-a, shunt je kori\u0161\u0107en u 10- 20% slu\u010dajeva. Naj\u010de\u0161\u0107a upotreba \u0161anta bila je kada je indikacija postavljena na osnovu merenja retrogradnog pritiska i tu je \u0161ant kori\u0161\u0107en u 10-15% slu\u010dajeva. Me\u0111utim, objavljene su serije od nekoliko hiljada operisanih pacijenata bez i jednog slu\u010daja primene intraluminalnog shunt-a tokom everzione endarterektomije sa sjajnim ranim i kasnim rezultatima.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Klini\u010dka pravila treba individualno primenjivati, analiziraju\u0107i kompletno odre\u0111enog pacijenta. Dobra je ona metoda kojom hirurg posti\u017ee dobre rezultate.<\/p>\n<h5 class=\"western\">Indikacije za primenu intraluminalnog shunt-a <span>su:<\/span><\/h5>\n<ul>\n<li class=\"western\">ako je bolesnik ranije imao ipsilateralni cerbrovaskulatni insult (CT ili MRI pozitivan);<\/li>\n<li class=\"western\">ako na kontralateralnoj karotidnoj i vertebralnim arterijama postoje hemodinamski zna\u010dajne stenoze;<\/li>\n<li class=\"western\">ako se preoperaciono zna da je Willis-ov \u0161estougao insuficijentan;<\/li>\n<li class=\"western\">ako se intraoperaciono utvrdi da je cerebralni protok nedovoljan.<\/li>\n<\/ul>\n<h5 class=\"western\">Na osnovu velikih prospektivnih studija<\/h5>\n<ul>\n<li>Nema pouzdanih dokaza o neophodnosti rutinske upotrebe<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\"><i>intraluminalnog<\/i><i> <\/i><i>shunt-ta<\/i><i> <\/i>tokom karotidne endarterektomije.<\/p>\n<ul>\n<li>Nema dokaza da je jedna forma intraoperativnog monitoringa bolja u odnosu na druge.<\/li>\n<\/ul>\n<\/div>\n<p><!--more--><br \/>\n<!-- {\"type\":\"layout\",\"children\":[{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/13.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"link\":\"index.php?page_id=3800\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"headline\",\"props\":{\"content\":\"\n\n<h1 class=\\\"western\\\">INTRAOPERATIVNA PREVENCIJA ISHEMIJE MOZGA<\\\/h1>\",\"link\":\"index.php?page_id=1408\",\"title_color\":\"success\",\"title_decoration\":\"line\",\"title_element\":\"h1\",\"title_font_family\":\"default\"}},{\"type\":\"description_list\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"layout\":\"grid-2\",\"list_element\":\"ul\",\"list_marker\":\"disc\",\"list_marker_color\":\"primary\",\"list_size\":\"collapse\",\"list_style\":\"striped\",\"meta_align\":\"below-content\",\"meta_style\":\"text-meta\",\"show_content\":true,\"show_link\":true,\"show_meta\":true,\"show_title\":true,\"title_element\":\"div\",\"title_grid_column_gap\":\"small\",\"title_grid_row_gap\":\"small\",\"title_grid_width\":\"auto\"},\"children\":[{\"type\":\"description_list_item\",\"props\":{\"title\":\"\n\n<h2>13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA\n\n<h2>\"}}]}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"small\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column\":\"1-2\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"column_divider\":true,\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Nejprecizniji kriterijum za upotrebu shunta, je stanje cerebralnog protoka. Postoje brojni na\\u010dini da se tokom operativnog zahvata na karotidnim arterijama procenjuje cerebralni protok, kao i mo\\u017edane funkcije. Osnovni su:<\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">intraoperativni neurolo\\u0161ki status bolesnika;<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">retrogradno krvarenje i pritisak;<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">elektroencefalogram (EEG);<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">somatosenzorni evocirani potencijali (SEP);<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">transkranijalni Dopler itd.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Neurolo\\u0161ki<\\\/b><b> <\\\/b><b>status<\\\/b><b> <\\\/b><b>bolesnika<\\\/b><b> <\\\/b>nakon klemovanja karotidnih arterija se mo\\u017ee proceniti samo ako je bolesnik u lokalnoj ili regionalnoj anesteziji.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Me\\u0111utim, postoji poseban stres u budnog pacijenta. Ekscesivno lu\\u010denje kateholamina i kardiovaskularni odgovor mogu da naprave vi\\u0161e \\u0161tete nego koristi. Osim toga, stres kod hirurga je ve\\u0107i ako operi\\u0161e budnog pacijenta. Regionalna anestezija bolje \\u010duva mo\\u017edane autoregulacione mehanizme, pru\\u017ea mogu\\u0107nost intraoperativnnog komuniciranja sa pacijentom (monitoring svesti).<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Postavlja se pitanje od \\u010dega bolesnik ima vi\\u0161e koristi? Regionalna anestezija, svakako, predstavlja \\u201cnajbolji intraoperativni monitoring\\u201d cerebralnog protoka. Me\\u0111utim, kod izbora vrste i tipa anestezije moramo imati mnogo razli\\u010ditih parametara u vidu, a ne samo mogu\\u0107nost monitoringa mo\\u017edanih funkcija.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Op\\u0161ta endotrahealna anestezija u hirurgiji arterija koje dovode krv do mozga ima brojne prednosti: smanjuje metabolizam mozga i daje bolju protekciju kod kratkotrajne ishemije, pru\\u017ea bolesniku i hirurgu komfornije uslove za operaciju.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Kontinuirano<\\\/b><b> <\\\/b><b>intraoperativno<\\\/b><b> <\\\/b><b>registrovanje<\\\/b><b> <\\\/b><b>EEG-a<\\\/b><b> <\\\/b>treba da poka\\u017ee eventualne zna\\u010dajne promene elektri\\u010dne aktivnosti mozga nakon klemovanja karotidnih arterija. Pra\\u0107enjem elektri\\u010dne aktivnosti mozga dobijamo indirektnu informaciju o uticaju ishemije na cerebralnu funkciju. Ako se registruju zna\\u010dajne promene elektri\\u010dne akivnosti mozga nakon (i u toku) klemovanja, obavezno treba primeniti <i>shunt<\\\/i>.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Obzirom da shunt najvi\\u0161e smeta pri aktu endarterektomije, ona se mo\\u017ee izvoditi bez protekcije, a tek ukoliko EEG poka\\u017ee zna\\u010dajne promene, uz protekciju intraluminalnim <i>shunt<\\\/i>-om se izvodi <i>patch<\\\/i>-plastika karotidne arterije.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Somatosenzorni<\\\/b><b> <\\\/b><b>evocirani<\\\/b><b> <\\\/b><b>potencijali<\\\/b><b> <\\\/b><b>(SEP)<\\\/b><b> <\\\/b>reflektuju funkcionalnost mo\\u017edanog stabla. Oni registruju reakciju mo\\u017edanog stabla na periferne nadra\\u017eaje. Naj\\u010de\\u0161\\u0107e se stimuli\\u0161e nervus medianus u predelu ru\\u010dnog zgloba. Smanjenje cerebralnog protoka tokom klemovanja karotidnih arterija \\u0107e izazvati promenu elektri\\u010dne aktivnosti mo\\u017edanog stabla. Somatosenzorni evocirani potencijal se menja kada je regionalni cerebralni protok manji od 18 ml\\\/100gr mo\\u017edanog tkiva u minuti. SEP mo\\u017ee biti dobar indikator za upotrebu \\u0161anta tokom karotidne endarterektomije.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Transkranijalni<\\\/b><b> <\\\/b><b>Doppler<\\\/b><b> <\\\/b>omogu\\u0107ava merenje cerebralnog protoka pre i posle klemovanja karotidnih arterija. Obi\\u010dno se standardno prate morfolo\\u0161ki i hemodinamski parametri protoka kroz prednju, srednju i zadnju cerebralnu arteriju. Indikacija za primenu \\u0161anta je zna\\u010dajan pad cerebralnog protoka nakon klemovanja karotidnih arterija. Detekcija embolijskih epizoda predvi\\u0111a i defini\\u0161e uzroke peroperativnog insulta. Zna\\u010dajna za edukaciju hirurga je \\u010dinjenica da pouzdano mo\\u017eemo odrediti koji manevar je doveo do emboligenog rizika.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding_remove_bottom\":true,\"padding_remove_top\":true,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"column_gap\":\"small\",\"layout\":\"1-3,1-3,1-3\",\"row_gap\":\"small\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-193.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em>Tipi\\u010dni intraoperativni SEP nalaz pri stimulaciji n.medianusa. Stimulus se upu\\u0107uje na po\\u010detku <\\\/em><em>krivulje (strelica). Bele\\u017ei se trifazi\\u010dna (kortikalna <\\\/em><em>i kortikomedularna komponenta) krivulja akcionih potencijala (volta\\u017ea) nad perifernim nervom.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-194.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em><strong>Transkranijalna Doppler- ultrasonografija<\\\/strong>: mogu\\u0107e je kvantifikovati uticaj <\\\/em><em>klemovanja karotidne arterije na protok kroz ipsilateralnu prednju cerebralnu arteriju.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-195.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"400\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p align=\\\"CENTER\\\"><em><strong>Transkranijalni Doppler<\\\/strong> - ultrasonografski dokazi (mikro)- embolizacijskih epizoda nakon skidanja kleme sa karotidne arterije i ponovnog uspostavljanja protoka.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"padding_remove_top\":true,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column\":\"1-2\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"column_divider\":true,\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Merenje<\\\/b><b> <\\\/b><b>retrogradnog<\\\/b><b> <\\\/b><b>pritiska<\\\/b><b> <\\\/b><b>(\\u201c<\\\/b><i><b>stump<\\\/b><\\\/i><i><b> <\\\/b><\\\/i><i><b>pressure<\\\/b><\\\/i><b>\\u201d)<\\\/b><b> <\\\/b>u cilju postavljanja indikacija za primenu shunt-a tokom karotidne endarterektomije se izvodi punkcijom zajedni\\u010dke karotidne arterije nakon klemovanja proksimalnog dela zajedni\\u010dke i spolja\\u0161nje karotidne arterije. Pored retrogradnog pritiska koji se dobija direktnim merenjem, koriste se i drugi parametri koji se na osnovu njega izra\\u010dunavaju. To su: cerebralni perfuzioni pritisak (<i>cerebral<\\\/i><i> <\\\/i><i>perfusion<\\\/i><i> <\\\/i><i>pressure<\\\/i>) i kolateralni hemisferi\\u010dni vaskularni otpor (<i>collateral<\\\/i><i> <\\\/i><i>hemisferic<\\\/i><i> <\\\/i><i>resistance<\\\/i><i> <\\\/i><i>ratio<\\\/i>). Cerebralni perfuzioni pritisak predstavlja raziliku izme\\u0111u retrogradnog pritiska i pritiska u veni jugularis interni. Najmanja vrednost cerebralnog perfuzionog pritiska iznad koje ne treba koristiti intraluminalni shunt je 18 mmHg.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">U praksi se najvi\\u0161e koristi retrogradni pritisak. Kolika je minimalna vrednost retrogradnog pritiska koja omogu\\u0107ava operaciju bez \\u0161anta? Kriti\\u010dne vrednosti se kre\\u0107u od 25 do 70 mmHg.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Merenje retrogradnog pritiska se \\u010desto ne mo\\u017ee smatrati pouzdanim. Ako se merenje vr\\u0161i ispod lezije na unutra\\u0161njoj karotidnoj arteriji, zna\\u010di da izmerene vrednosti nisu realne. Procena retrogradnog krvarenja (\\u201c<i><b>back<\\\/b><\\\/i><i><b> <\\\/b><\\\/i><i><b>bleeding<\\\/b><\\\/i>\\u201d) iz otvorene unutra\\u0161nje karotidne arterije je grublja varijanta prethodne metode. Ona zahteva veliko li\\u010dno iskustvo onoga koji je primenjuje. Ra\\u010duna se da pulsiraju\\u0107e retrogradno krvarenje signalizira da je retrogradni pritisak preko 50mmHg, te se endarterektomija mo\\u017ee zavr\\u0161iti bez intraluminalnog shunta, me\\u0111utim ovaj podatak je aproksimativan.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Kao najbolja metoda za procenu cerebralnog protoka i postavljanje indikacija za \\u0161ant, se pokazao operacioni zahvat u regionalnoj\\\/lokalnoj anesteziji, jer je \\u0161ant upotrebljavan u 9 do 21% slu\\u010dajeva. U bolesnika operisanih u op\\u0161toj anesteziji, kada je cerebralni protok procenjivan na osnovu EEG-a, shunt je kori\\u0161\\u0107en u 10- 20% slu\\u010dajeva. Naj\\u010de\\u0161\\u0107a upotreba \\u0161anta bila je kada je indikacija postavljena na osnovu merenja retrogradnog pritiska i tu je \\u0161ant kori\\u0161\\u0107en u 10-15% slu\\u010dajeva. Me\\u0111utim, objavljene su serije od nekoliko hiljada operisanih pacijenata bez i jednog slu\\u010daja primene intraluminalnog shunt-a tokom everzione endarterektomije sa sjajnim ranim i kasnim rezultatima.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Klini\\u010dka pravila treba individualno primenjivati, analiziraju\\u0107i kompletno odre\\u0111enog pacijenta. Dobra je ona metoda kojom hirurg posti\\u017ee dobre rezultate.<\\\/p>\\n\n\n<h5 class=\\\"western\\\">Indikacije za primenu intraluminalnog shunt-a <span>su:<\\\/span><\\\/h5>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">ako je bolesnik ranije imao ipsilateralni cerbrovaskulatni insult (CT ili MRI pozitivan);<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">ako na kontralateralnoj karotidnoj i vertebralnim arterijama postoje hemodinamski zna\\u010dajne stenoze;<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">ako se preoperaciono zna da je Willis-ov \\u0161estougao insuficijentan;<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">ako se intraoperaciono utvrdi da je cerebralni protok nedovoljan.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<h5 class=\\\"western\\\">Na osnovu velikih prospektivnih studija<\\\/h5>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li>Nema pouzdanih dokaza o neophodnosti rutinske upotrebe<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\"><i>intraluminalnog<\\\/i><i> <\\\/i><i>shunt-ta<\\\/i><i> <\\\/i>tokom karotidne endarterektomije.<\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li>Nema dokaza da je jedna forma intraoperativnog monitoringa bolja u odnosu na druge.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]}],\"version\":\"3.0.25\"} --><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>INTRAOPERATIVNA PREVENCIJA ISHEMIJE MOZGA 13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA Nejprecizniji kriterijum za upotrebu shunta, je stanje cerebralnog protoka. Postoje brojni na\u010dini da se tokom operativnog zahvata na karotidnim arterijama procenjuje cerebralni protok, kao i mo\u017edane funkcije. Osnovni su: intraoperativni neurolo\u0161ki status bolesnika; retrogradno krvarenje i pritisak; elektroencefalogram (EEG); somatosenzorni evocirani potencijali (SEP); transkranijalni Dopler itd. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"class_list":["post-3831","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.5 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA - KAROTIDNA HIRURGIJA<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Nejprecizniji kriterijum za upotrebu shunta, je stanje cerebralnog protoka. Postoje brojni na\u010dini da se tokom operativnog zahvata na karotidnim arterijama procenjuje cerebralni protok, kao i mo\u017edane funkcije.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA - KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Nejprecizniji kriterijum za upotrebu shunta, je stanje cerebralnog protoka. Postoje brojni na\u010dini da se tokom operativnog zahvata na karotidnim arterijama procenjuje cerebralni protok, kao i mo\u017edane funkcije.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-02-23T17:26:45+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"9 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=3831\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=3831\",\"name\":\"13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA - KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-02-13T13:49:23+00:00\",\"dateModified\":\"2023-02-23T17:26:45+00:00\",\"description\":\"Nejprecizniji kriterijum za upotrebu shunta, je stanje cerebralnog protoka. Postoje brojni na\u010dini da se tokom operativnog zahvata na karotidnim arterijama procenjuje cerebralni protok, kao i mo\u017edane funkcije.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=3831#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=3831\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=3831#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\",\"name\":\"KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"description\":\"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\",\"name\":\"karotida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"width\":500,\"height\":112,\"caption\":\"karotida\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA - KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Nejprecizniji kriterijum za upotrebu shunta, je stanje cerebralnog protoka. Postoje brojni na\u010dini da se tokom operativnog zahvata na karotidnim arterijama procenjuje cerebralni protok, kao i mo\u017edane funkcije.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA - KAROTIDNA HIRURGIJA","og_description":"Nejprecizniji kriterijum za upotrebu shunta, je stanje cerebralnog protoka. Postoje brojni na\u010dini da se tokom operativnog zahvata na karotidnim arterijama procenjuje cerebralni protok, kao i mo\u017edane funkcije.","og_url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831","og_site_name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","article_modified_time":"2023-02-23T17:26:45+00:00","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"9 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831","name":"13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA - KAROTIDNA HIRURGIJA","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website"},"datePublished":"2023-02-13T13:49:23+00:00","dateModified":"2023-02-23T17:26:45+00:00","description":"Nejprecizniji kriterijum za upotrebu shunta, je stanje cerebralnog protoka. Postoje brojni na\u010dini da se tokom operativnog zahvata na karotidnim arterijama procenjuje cerebralni protok, kao i mo\u017edane funkcije.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=3831#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"13.1. INTRAOPERATIVNI MONITORING CEREBRALNOG PROTOKA"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/","name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano","publisher":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c","name":"karotida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","contentUrl":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","width":500,"height":112,"caption":"karotida"},"logo":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png"},"sameAs":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3831"}],"version-history":[{"count":26,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3831\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5953,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/3831\/revisions\/5953"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}