{"id":2708,"date":"2023-02-09T19:56:11","date_gmt":"2023-02-09T19:56:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708"},"modified":"2023-02-24T12:28:40","modified_gmt":"2023-02-24T12:28:40","slug":"7-1-antitrombocitna-terapija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708","title":{"rendered":"7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"\/index.php?page_id=2695\"><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/7.png\" alt=\"\"><\/a><\/p>\n<h1><a href=\"\/index.php?page_id=1408\"><\/p>\n<h1 class=\"western\">MEDIKAMENTOZNA TERAPIJA KAROTIDNE BOLESTI<\/h1>\n<p><\/a><\/h1>\n<div>\n<h3>\n<h2>7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA<\/p>\n<h2><\/h3>\n<\/div>\n<div>\n<p class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>ANTITROMBOCITNA<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>TERAPIJA<\/b><\/span><\/p>\n<ul>\n<li>\n<p class=\"western\"><span style=\"font-size: medium;\">Najpopularniji<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">lek<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">u<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">ovom<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">veku<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">je<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">verovatno<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">Aspirin.<\/span><\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" style=\"text-align: left;\" align=\"RIGHT\"><span style=\"font-size: medium;\"><b>Acetisalicilna<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b>kiselina<\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\"><b> <\/b><\/span><span style=\"font-size: medium;\">inhibira<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">funkcije<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">trombocita.<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">Aspirin<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">smanjuje<\/span><span style=\"font-size: medium;\"> <\/span><span style=\"font-size: medium;\">adheziju <\/span><span style=\"font-size: medium;\">i <\/span><span style=\"font-size: medium;\">agregaciju trombocita ireverzibilno inhibiraju\u0107i enzim <\/span>ciklooksigenazu, koji kontroli\u0161e sintezu eikozanoida. On smanjuje proizvodnju tromboksana. Time potencira antiagregacione i vazodilatatorne efekte prostaciklina. Inhibicija se odigrava u trombocitima i endotelnim \u0107elijama. Aspirin spre\u010dava agregaciju trombocita na ateroskleroti\u010dki plak.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Aspirin je najbolje ispitan lek u kontrolisanim klini\u010dkim studijama. Dokazano je da upotreba aspirina smanjuje u\u010destalost mo\u017edanog udara u pacijenata sa prethodnim simptomima cerebralne ishemije (TIA, mo\u017edani udar). Meta-analizom <i>Anti-thrombotic<\/i><i> <\/i><i>Trialists<\/i><i> <\/i><i>Collaboration<\/i><i> <\/i>izvr\u0161en je kriti\u010dki pregled rezultata 21 slepo kontrolisane prospektivne klini\u010dke studije (vi\u0161e od 22 hiljade pacijenata sa prethodnim mo\u017edanim udarom ili TIA). Zabele\u017eena je redukcija relativnog rizika (RRR) od vaskularne smrti, infarkta miokarda i mo\u017edanog udara od 22%.<sup><span style=\"font-size: xx-small;\">9<\/span><\/sup><sup><span style=\"font-size: xx-small;\"> <\/span><\/sup>Istovremeno je zaklju\u010deno da su doze od 75-150 mg podjednako efektivne kao i ve\u0107e doze aspirina, ali je manji broj ne\u017eeljenih efekata.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Ne\u017eeljeni efekti acetilsalicilne kiseline su: gastrointestinalna iritacija, pepti\u010dki ulkus ili gastrointestinalno krvavljenje. Gastrointestinalni efekti su manji sa manjim dozama. Gastrointestinalni ne\u017eeljeni efekti mogu da se spre\u010de davanjem aspirina sa omota\u010dem koji se resorbuje. Protektivno deluju antacidna sredstva ili antagonisti H receptora. Aspirin ne treba davati osobama sa rizikom od mo\u017edane hemoragije, nekontrolisanom hipertenzijom, koagulopatijama, malformacijama krvnih sudova mozga i prethodnim mo\u017edanim hemoragijama.<\/p>\n<p><multicol id=\"Section23\" dir=\"LTR\" cols=\"2\" gutter=\"3\"><\/multicol><\/p>\n<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-89.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p><em>Aktivacija trombocita na delovanjem \u0107elijskih medijatora, poreklom iz aktiviranih endotelnih \u0107elija, tkivni faktor (TF), <\/em><em>tako i \u010dinioci koagulacione kaskade (faktor VIIa) i drugi.<\/em><\/p>\n<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Klopidogrel<\/b><b> <\/b>je inhibitor agregacije trombocita indukovane adenozin difosfatom.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">U nekoliko savremenih studija ispitivana je uloga lekova alternativnih aspirinu, odnosno uloga dvojne antiagregacione terapije. U CAPRIE studiji vr\u0161eno je pore\u0111enje terapijskih efekata 75 mg aspirina sa efektima 75 mg klopidogrela<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">dnevno.<sup><span style=\"font-size: xx-small;\">10<\/span><\/sup><sup><span style=\"font-size: xx-small;\"> <\/span><\/sup>Randomizovano je vi\u0161e od 19 hiljada bolesnika sa aterosklerotskom bole\u0161\u0107u i zabele\u017eena je redukcija relativnog rizika od ne\u017eeljenih vaskularnih doga\u0111aja (infarkt miokarda, mo\u017edani udar i smrtni ishod) od 8,7% u korist klopidogrela. Me\u0111utim, posebnom analizom grupe pacijenata sa stenozom karotidnih arterija, nije dobijena statisti\u010dki zna\u010dajna razlika u redukciji vaskularnog rizika u odnosu na ostale pacijente sa drugim klini\u010dkim manifestacijama ateroskleroze. U grupi pacijenata koji su u vreme randomizacije imali simptome dve ili vi\u0161e klini\u010dkih manifestacija ateroskleroze (koronarna, cerebrovaskularna i periferna), postignuta je RRR od 22%.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">U Evropskoj studiji o prevenciji mo\u017edanog udara pore\u0111eni su efekti aspirina i placeba, zatim dipiridamola i placeba, kao i dvojna terapija aspiriniom i dipiridamolom sa placebom, ili samo aspirinom. U studiju su uklju\u010deni pacijenti koji su nedavno pretrpeli mo\u017edani udar ili TIA.<sup><span style=\"font-size: xx-small;\">11<\/span><\/sup><sup><span style=\"font-size: xx-small;\"> <\/span><\/sup>U grupi pacijenata sa aspirinom postignuta je redukcija relativnog rizika od razvoja kasnog \u0161loga od 18%, u pore\u0111enju sa 16% RRR u grupi pacijenata koji su bili samo na terapiji dipiridamolom. Najve\u0107i benefit, u smislu smanjenja incidence mo\u017edanog udara, postignut je u grupi pacijenata koji su primali <b>dvojnu<\/b><b> <\/b><b>antiagregacionu<\/b><b> <\/b><b>terapiju<\/b><b> <\/b>( 37% RRR).<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">U CHARISMA studiji su ispitivani efekti dvojne terapije Aspirinom i Clopidogrelom,nasuprotAspirinuupacijenatasasimptomatskomaterosklerotskom bole\u0161\u0107u i u asimptomatskih pacijenata sa kardiovaskularnim faktorima rizika.<sup><span style=\"font-size: xx-small;\">12<\/span><\/sup><sup><span style=\"font-size: xx-small;\"> <\/span><\/sup>Analiziraju\u0107i sve randomizovane pacijente, dobijena je statisti\u010dki nezna\u010dajna redukcija relativnog rizika (7%) od ishemijskih komplikacija (smrtni ishod, infarkt miokarda, mo\u017edani udar). Me\u0111utim, sekundarnom analizom, kojom su obuhva\u0107eni samo simptomatski pacijenti otkrivena je statisti\u010dki zna\u010dajna redukcija relativnog rizika od 12% u korist dvojne terapije.<\/p>\n<p class=\"western\">Na osnovu do sada objavljenih klini\u010dkih istra\u017eivanja, mogu se izdvojiti slede\u0107e preporuke u le\u010denju simptomatske karotidne bolesti<span>:<\/span><\/p>\n<ul>\n<li class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Le\u010denje arterijskih, kardiolo\u0161kihih ematolo\u0161kih oboljenja koja kompromituju mo\u017edanu perfuziju. Apsolutno je opravdana primena antiagregacione terapije u svih pacijenata sa simptomatskom karotidnom bole\u0161\u0107u<\/li>\n<li class=\"western\">Clopidogrel je znatno potentniji antiagregacioni lek nego aspirin, ali semora oprezno prepisivati pacijentima kojima predstoji operativno le\u010denje usled opasnosti od ekscesivnog krvarenja.<\/li>\n<li class=\"western\">Niskim dozama aspirina, 75-150 mg, posti\u017eu se isti ciljevi kao i sa dozama od 300mg, ali sa znatno manje ne\u017eeljenih efekata.<\/li>\n<li class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Dvojnom antiagregacionom terapijom (aspirin + dipiridamol, aspirin + clopidogrel) posti\u017ee se ve\u0107e smanjenje incidence mo\u017edanog udara, naro\u010dito u grupi pacijenata u kojih je kontraindikovana ili se ne mo\u017ee uraditi hirur\u0161ka rekonstrukcija, odnosno angioplastika.<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Te\u017ee je dati preporuke za antiagregacionu terapiju asimptomatske karotidne stenoze, jer ovi pacijenti nikada nisu posebno ispitivani. Primarna profilaksa aspirinom verovatno ne mo\u017ee biti od koristi u svih pacijenata zbog prate\u0107ih ne\u017eeljenih dejstava koja poni\u0161tavaju pozitivne klini\u010dke efekte.<sup><span style=\"font-size: xx-small;\">13<\/span><\/sup><sup><span style=\"font-size: xx-small;\"> <\/span><\/sup>Me\u0111utim, nesumnjivo je da pacijenti sa asimptomatskom aterosklerotskom bole\u0161\u0107u karotidnih arterija imaju ve\u0107u u\u010destalost ishemijskih komplikacija nego pacijenti bez karotidne stenoze.<sup><span style=\"font-size: xx-small;\"> <\/span><\/sup>Prema <i>European<\/i><i> <\/i><i>Stroke<\/i><i> <\/i><i>Initiative<\/i><i> <\/i>(ESI) uvo\u0111enje antiagregaciona terapija je opravdano kod svih pacijenata sa asimptomatskom karotidnom stenozom, prvenstveno u cilju prevencije kardijalnih komplikacija.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Antikoagulacioni<\/b><b> <\/b><b>lekovi.<\/b><b> <\/b>Oralni antikoagulansi deluju inhibitorno na koagulacioni sistem krvi smanjuju\u0107i sintezu faktora II, VII, IX i X u jetri i usporavaju kaskadnu reakciju pretvaranja protrombina u trombin. Naj\u010de\u0161\u0107e se primenjuje <i>warfarin <\/i>(Pelentan, Sintrom i sli\u010dni preparati), 2 do 3 puta dnevno po 0,1 do 0,3gr. uz kontrolu protrombinskog vremena (INR).<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Intenzitet antikoagulantne terapije standardizovan je internacionalno definisanim odnosom (<i>International<\/i><i> <\/i><i>Normalysed<\/i><i> <\/i><i>Ratio<\/i><i> <\/i>INR) koji treba da se odr\u017eava od 2-4 (normalne vrednosti su od 1 do2). Kontrola INR vr\u0161i se jednom nedeljno, do stabilizacije terapijske doze.<\/p>\n<p class=\"western\" style=\"text-align: left;\" align=\"RIGHT\">Kontraindikacije za antikoagulantnu terapiju su: arterijska hipertenzija (preko 180\/100mmHg), hipokoagulabilnost krvi, duodenalni ulkus, ulcerozni kolitis, akutno renalno ili hepati\u010dko oboljenje. Antikoagulantna terapija je opasna ako nije isklju\u010dena intracerebralna i\/ili subarahnoidalna hemoragija. Antikoagulantna terapija nije indikovana u slu\u010daju intramuralne hemoragije ateroskleroti\u010dnog plaka karotidne bifurkacije, zato \u0161to mo\u017ee da dovede do nagle progresije bolesti.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Najlogi\u010dnija i najbolje dokumentovana je primena antikoagulantnih sredstava u prevanciji kardioembolijskog mehanizma cerebralne ishemije. Fibrilacija<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">pretkomora je naj\u010de\u0161\u0107a aritmija kod starijih osoba, \u010dija prevalencija raste sa starenjem. Otkriva se u 10% osoba starijih od 75 godina. 70% ovih bolesnika ima nevalvularnu pretkomoru fibrilaciju (<i>nonvalvula<\/i><i>r<\/i><i> <\/i><i>atria<\/i><i>l<\/i><i> <\/i><i>f<\/i><i>i<\/i><i>brilatio<\/i><i>n<\/i><i> <\/i>NVAF). Fibrilacija pretkomora je uzrok 45% svih kardioemboli\u010dkih i oko 15% ishemi\u010dkih mo\u017edanih udara. Velike kontrolisane klini\u010dke studije su pokazale da le\u010denje oralnim antikoagulantnim sredstvima (<i>warfarin<\/i>) u bolesnika sa atrijalnom fibrilacijom zna\u010dajno sni\u017eava rizik od mo\u017edanog udara.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-90.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p style=\"text-align: left;\" align=\"CENTER\"><em>Prikaz strukture lipoproteina sa trgliceridima i holesterolskim estrima u jezgru i slobodnim holesterolom uz apolipoprotein na povr\u0161ini.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<p><!--more--><br \/>\n<!-- {\"type\":\"layout\",\"children\":[{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/7.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"link\":\"index.php?page_id=2695\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"headline\",\"props\":{\"content\":\"\n\n<h1 class=\\\"western\\\">MEDIKAMENTOZNA TERAPIJA KAROTIDNE BOLESTI<\\\/h1>\",\"link\":\"index.php?page_id=1408\",\"title_color\":\"success\",\"title_decoration\":\"line\",\"title_element\":\"h1\",\"title_font_family\":\"default\"}},{\"type\":\"description_list\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"layout\":\"grid-2\",\"list_element\":\"ul\",\"list_marker\":\"disc\",\"list_marker_color\":\"primary\",\"list_size\":\"collapse\",\"list_style\":\"striped\",\"meta_align\":\"below-content\",\"meta_style\":\"text-meta\",\"show_content\":true,\"show_link\":true,\"show_meta\":true,\"show_title\":true,\"title_element\":\"div\",\"title_grid_column_gap\":\"small\",\"title_grid_row_gap\":\"small\",\"title_grid_width\":\"auto\"},\"children\":[{\"type\":\"description_list_item\",\"props\":{\"title\":\"\n\n<h2>7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA\n\n<h2>\"}}]}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"preserve_color\":true,\"style\":\"secondary\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"nav\",\"props\":{\"grid\":\"1\",\"grid_divider\":true,\"image_vertical_align\":true,\"nav_style\":\"primary\",\"show_image\":true,\"show_meta\":true},\"children\":[{\"type\":\"nav_item\",\"props\":{\"icon\":\"git-branch\"},\"source\":{\"query\":{\"name\":\"customMenuItems\",\"arguments\":{\"id\":51,\"parent\":\"\",\"heading\":\"\",\"include_heading\":true,\"ids\":[\"3313\",\"3312\",\"3311\"]}},\"props\":{\"type\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"title\"},\"active\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"active\"},\"content\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"title\"},\"link\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"url\"}}}}],\"name\":\"submeni\"}]}],\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"}}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding_remove_bottom\":true,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-5\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>ANTITROMBOCITNA<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>TERAPIJA<\\\/b><\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\">Najpopularniji<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">lek<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">u<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">ovom<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">veku<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">je<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">verovatno<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">Aspirin.<\\\/span><\\\/p>\\n<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"RIGHT\\\"><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>Acetisalicilna<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b>kiselina<\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"><b> <\\\/b><\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">inhibira<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">funkcije<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">trombocita.<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">Aspirin<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">smanjuje<\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\"> <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">adheziju <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">i <\\\/span><span style=\\\"font-size: medium;\\\">agregaciju trombocita ireverzibilno inhibiraju\\u0107i enzim <\\\/span>ciklooksigenazu, koji kontroli\\u0161e sintezu eikozanoida. On smanjuje proizvodnju tromboksana. Time potencira antiagregacione i vazodilatatorne efekte prostaciklina. Inhibicija se odigrava u trombocitima i endotelnim \\u0107elijama. Aspirin spre\\u010dava agregaciju trombocita na ateroskleroti\\u010dki plak.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Aspirin je najbolje ispitan lek u kontrolisanim klini\\u010dkim studijama. Dokazano je da upotreba aspirina smanjuje u\\u010destalost mo\\u017edanog udara u pacijenata sa prethodnim simptomima cerebralne ishemije (TIA, mo\\u017edani udar). Meta-analizom <i>Anti-thrombotic<\\\/i><i> <\\\/i><i>Trialists<\\\/i><i> <\\\/i><i>Collaboration<\\\/i><i> <\\\/i>izvr\\u0161en je kriti\\u010dki pregled rezultata 21 slepo kontrolisane prospektivne klini\\u010dke studije (vi\\u0161e od 22 hiljade pacijenata sa prethodnim mo\\u017edanim udarom ili TIA). Zabele\\u017eena je redukcija relativnog rizika (RRR) od vaskularne smrti, infarkta miokarda i mo\\u017edanog udara od 22%.<sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\">9<\\\/span><\\\/sup><sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\"> <\\\/span><\\\/sup>Istovremeno je zaklju\\u010deno da su doze od 75-150 mg podjednako efektivne kao i ve\\u0107e doze aspirina, ali je manji broj ne\\u017eeljenih efekata.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Ne\\u017eeljeni efekti acetilsalicilne kiseline su: gastrointestinalna iritacija, pepti\\u010dki ulkus ili gastrointestinalno krvavljenje. Gastrointestinalni efekti su manji sa manjim dozama. Gastrointestinalni ne\\u017eeljeni efekti mogu da se spre\\u010de davanjem aspirina sa omota\\u010dem koji se resorbuje. Protektivno deluju antacidna sredstva ili antagonisti H receptora. Aspirin ne treba davati osobama sa rizikom od mo\\u017edane hemoragije, nekontrolisanom hipertenzijom, koagulopatijama, malformacijama krvnih sudova mozga i prethodnim mo\\u017edanim hemoragijama.<\\\/p>\\n\n\n<p><multicol id=\\\"Section23\\\" dir=\\\"LTR\\\" cols=\\\"2\\\" gutter=\\\"3\\\"><\\\/multicol><\\\/p>\\n\n\n<p><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"2-5\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-89.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"500\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p><em>Aktivacija trombocita na delovanjem \\u0107elijskih medijatora, poreklom iz aktiviranih endotelnih \\u0107elija, tkivni faktor (TF), <\\\/em><em>tako i \\u010dinioci koagulacione kaskade (faktor VIIa) i drugi.<\\\/em><\\\/p>\\n\n\n<p><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}],\"props\":{\"layout\":\"3-5,2-5\"}}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"none\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Klopidogrel<\\\/b><b> <\\\/b>je inhibitor agregacije trombocita indukovane adenozin difosfatom.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">U nekoliko savremenih studija ispitivana je uloga lekova alternativnih aspirinu, odnosno uloga dvojne antiagregacione terapije. U CAPRIE studiji vr\\u0161eno je pore\\u0111enje terapijskih efekata 75 mg aspirina sa efektima 75 mg klopidogrela<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">dnevno.<sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\">10<\\\/span><\\\/sup><sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\"> <\\\/span><\\\/sup>Randomizovano je vi\\u0161e od 19 hiljada bolesnika sa aterosklerotskom bole\\u0161\\u0107u i zabele\\u017eena je redukcija relativnog rizika od ne\\u017eeljenih vaskularnih doga\\u0111aja (infarkt miokarda, mo\\u017edani udar i smrtni ishod) od 8,7% u korist klopidogrela. Me\\u0111utim, posebnom analizom grupe pacijenata sa stenozom karotidnih arterija, nije dobijena statisti\\u010dki zna\\u010dajna razlika u redukciji vaskularnog rizika u odnosu na ostale pacijente sa drugim klini\\u010dkim manifestacijama ateroskleroze. U grupi pacijenata koji su u vreme randomizacije imali simptome dve ili vi\\u0161e klini\\u010dkih manifestacija ateroskleroze (koronarna, cerebrovaskularna i periferna), postignuta je RRR od 22%.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">U Evropskoj studiji o prevenciji mo\\u017edanog udara pore\\u0111eni su efekti aspirina i placeba, zatim dipiridamola i placeba, kao i dvojna terapija aspiriniom i dipiridamolom sa placebom, ili samo aspirinom. U studiju su uklju\\u010deni pacijenti koji su nedavno pretrpeli mo\\u017edani udar ili TIA.<sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\">11<\\\/span><\\\/sup><sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\"> <\\\/span><\\\/sup>U grupi pacijenata sa aspirinom postignuta je redukcija relativnog rizika od razvoja kasnog \\u0161loga od 18%, u pore\\u0111enju sa 16% RRR u grupi pacijenata koji su bili samo na terapiji dipiridamolom. Najve\\u0107i benefit, u smislu smanjenja incidence mo\\u017edanog udara, postignut je u grupi pacijenata koji su primali <b>dvojnu<\\\/b><b> <\\\/b><b>antiagregacionu<\\\/b><b> <\\\/b><b>terapiju<\\\/b><b> <\\\/b>( 37% RRR).<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">U CHARISMA studiji su ispitivani efekti dvojne terapije Aspirinom i Clopidogrelom,nasuprotAspirinuupacijenatasasimptomatskomaterosklerotskom bole\\u0161\\u0107u i u asimptomatskih pacijenata sa kardiovaskularnim faktorima rizika.<sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\">12<\\\/span><\\\/sup><sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\"> <\\\/span><\\\/sup>Analiziraju\\u0107i sve randomizovane pacijente, dobijena je statisti\\u010dki nezna\\u010dajna redukcija relativnog rizika (7%) od ishemijskih komplikacija (smrtni ishod, infarkt miokarda, mo\\u017edani udar). Me\\u0111utim, sekundarnom analizom, kojom su obuhva\\u0107eni samo simptomatski pacijenti otkrivena je statisti\\u010dki zna\\u010dajna redukcija relativnog rizika od 12% u korist dvojne terapije.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\">Na osnovu do sada objavljenih klini\\u010dkih istra\\u017eivanja, mogu se izdvojiti slede\\u0107e preporuke u le\\u010denju simptomatske karotidne bolesti<span>:<\\\/span><\\\/p>\\n\n\n<ul>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Le\\u010denje arterijskih, kardiolo\\u0161kihih ematolo\\u0161kih oboljenja koja kompromituju mo\\u017edanu perfuziju. Apsolutno je opravdana primena antiagregacione terapije u svih pacijenata sa simptomatskom karotidnom bole\\u0161\\u0107u<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">Clopidogrel je znatno potentniji antiagregacioni lek nego aspirin, ali semora oprezno prepisivati pacijentima kojima predstoji operativno le\\u010denje usled opasnosti od ekscesivnog krvarenja.<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\">Niskim dozama aspirina, 75-150 mg, posti\\u017eu se isti ciljevi kao i sa dozama od 300mg, ali sa znatno manje ne\\u017eeljenih efekata.<\\\/li>\\n\n\n<li class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Dvojnom antiagregacionom terapijom (aspirin + dipiridamol, aspirin + clopidogrel) posti\\u017ee se ve\\u0107e smanjenje incidence mo\\u017edanog udara, naro\\u010dito u grupi pacijenata u kojih je kontraindikovana ili se ne mo\\u017ee uraditi hirur\\u0161ka rekonstrukcija, odnosno angioplastika.<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Te\\u017ee je dati preporuke za antiagregacionu terapiju asimptomatske karotidne stenoze, jer ovi pacijenti nikada nisu posebno ispitivani. Primarna profilaksa aspirinom verovatno ne mo\\u017ee biti od koristi u svih pacijenata zbog prate\\u0107ih ne\\u017eeljenih dejstava koja poni\\u0161tavaju pozitivne klini\\u010dke efekte.<sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\">13<\\\/span><\\\/sup><sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\"> <\\\/span><\\\/sup>Me\\u0111utim, nesumnjivo je da pacijenti sa asimptomatskom aterosklerotskom bole\\u0161\\u0107u karotidnih arterija imaju ve\\u0107u u\\u010destalost ishemijskih komplikacija nego pacijenti bez karotidne stenoze.<sup><span style=\\\"font-size: xx-small;\\\"> <\\\/span><\\\/sup>Prema <i>European<\\\/i><i> <\\\/i><i>Stroke<\\\/i><i> <\\\/i><i>Initiative<\\\/i><i> <\\\/i>(ESI) uvo\\u0111enje antiagregaciona terapija je opravdano kod svih pacijenata sa asimptomatskom karotidnom stenozom, prvenstveno u cilju prevencije kardijalnih komplikacija.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"layout\":\"3-5,2-5\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-5\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Antikoagulacioni<\\\/b><b> <\\\/b><b>lekovi.<\\\/b><b> <\\\/b>Oralni antikoagulansi deluju inhibitorno na koagulacioni sistem krvi smanjuju\\u0107i sintezu faktora II, VII, IX i X u jetri i usporavaju kaskadnu reakciju pretvaranja protrombina u trombin. Naj\\u010de\\u0161\\u0107e se primenjuje <i>warfarin <\\\/i>(Pelentan, Sintrom i sli\\u010dni preparati), 2 do 3 puta dnevno po 0,1 do 0,3gr. uz kontrolu protrombinskog vremena (INR).<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Intenzitet antikoagulantne terapije standardizovan je internacionalno definisanim odnosom (<i>International<\\\/i><i> <\\\/i><i>Normalysed<\\\/i><i> <\\\/i><i>Ratio<\\\/i><i> <\\\/i>INR) koji treba da se odr\\u017eava od 2-4 (normalne vrednosti su od 1 do2). Kontrola INR vr\\u0161i se jednom nedeljno, do stabilizacije terapijske doze.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"RIGHT\\\">Kontraindikacije za antikoagulantnu terapiju su: arterijska hipertenzija (preko 180\\\/100mmHg), hipokoagulabilnost krvi, duodenalni ulkus, ulcerozni kolitis, akutno renalno ili hepati\\u010dko oboljenje. Antikoagulantna terapija je opasna ako nije isklju\\u010dena intracerebralna i\\\/ili subarahnoidalna hemoragija. Antikoagulantna terapija nije indikovana u slu\\u010daju intramuralne hemoragije ateroskleroti\\u010dnog plaka karotidne bifurkacije, zato \\u0161to mo\\u017ee da dovede do nagle progresije bolesti.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Najlogi\\u010dnija i najbolje dokumentovana je primena antikoagulantnih sredstava u prevanciji kardioembolijskog mehanizma cerebralne ishemije. Fibrilacija<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">pretkomora je naj\\u010de\\u0161\\u0107a aritmija kod starijih osoba, \\u010dija prevalencija raste sa starenjem. Otkriva se u 10% osoba starijih od 75 godina. 70% ovih bolesnika ima nevalvularnu pretkomoru fibrilaciju (<i>nonvalvula<\\\/i><i>r<\\\/i><i> <\\\/i><i>atria<\\\/i><i>l<\\\/i><i> <\\\/i><i>f<\\\/i><i>i<\\\/i><i>brilatio<\\\/i><i>n<\\\/i><i> <\\\/i>NVAF). Fibrilacija pretkomora je uzrok 45% svih kardioemboli\\u010dkih i oko 15% ishemi\\u010dkih mo\\u017edanih udara. Velike kontrolisane klini\\u010dke studije su pokazale da le\\u010denje oralnim antikoagulantnim sredstvima (<i>warfarin<\\\/i>) u bolesnika sa atrijalnom fibrilacijom zna\\u010dajno sni\\u017eava rizik od mo\\u017edanog udara.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"2-5\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-90.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"500\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"CENTER\\\"><em>Prikaz strukture lipoproteina sa trgliceridima i holesterolskim estrima u jezgru i slobodnim holesterolom uz apolipoprotein na povr\\u0161ini.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]}],\"version\":\"3.0.25\"} --><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>MEDIKAMENTOZNA TERAPIJA KAROTIDNE BOLESTI 7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA ANTITROMBOCITNA TERAPIJA Najpopularniji lek u ovom veku je verovatno Aspirin. Acetisalicilna kiselina inhibira funkcije trombocita. Aspirin smanjuje adheziju i agregaciju trombocita ireverzibilno inhibiraju\u0107i enzim ciklooksigenazu, koji kontroli\u0161e sintezu eikozanoida. On smanjuje proizvodnju tromboksana. Time potencira antiagregacione i vazodilatatorne efekte prostaciklina. Inhibicija se odigrava u trombocitima i endotelnim \u0107elijama. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"class_list":["post-2708","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.8 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Acetisalicilna kiselina inhibira funkcije trombocita. Aspirin smanjuje adheziju i agregaciju trombocita ireverzibilno inhibiraju\u0107i enzim ciklooksigenazu, koji kontroli\u0161e sintezu eikozanoida.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Acetisalicilna kiselina inhibira funkcije trombocita. Aspirin smanjuje adheziju i agregaciju trombocita ireverzibilno inhibiraju\u0107i enzim ciklooksigenazu, koji kontroli\u0161e sintezu eikozanoida.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-02-24T12:28:40+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"10 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2708\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2708\",\"name\":\"7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-02-09T19:56:11+00:00\",\"dateModified\":\"2023-02-24T12:28:40+00:00\",\"description\":\"Acetisalicilna kiselina inhibira funkcije trombocita. Aspirin smanjuje adheziju i agregaciju trombocita ireverzibilno inhibiraju\u0107i enzim ciklooksigenazu, koji kontroli\u0161e sintezu eikozanoida.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2708#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2708\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2708#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\",\"name\":\"KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"description\":\"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\",\"name\":\"karotida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"width\":500,\"height\":112,\"caption\":\"karotida\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Acetisalicilna kiselina inhibira funkcije trombocita. Aspirin smanjuje adheziju i agregaciju trombocita ireverzibilno inhibiraju\u0107i enzim ciklooksigenazu, koji kontroli\u0161e sintezu eikozanoida.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA","og_description":"Acetisalicilna kiselina inhibira funkcije trombocita. Aspirin smanjuje adheziju i agregaciju trombocita ireverzibilno inhibiraju\u0107i enzim ciklooksigenazu, koji kontroli\u0161e sintezu eikozanoida.","og_url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708","og_site_name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","article_modified_time":"2023-02-24T12:28:40+00:00","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"10 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708","name":"7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website"},"datePublished":"2023-02-09T19:56:11+00:00","dateModified":"2023-02-24T12:28:40+00:00","description":"Acetisalicilna kiselina inhibira funkcije trombocita. Aspirin smanjuje adheziju i agregaciju trombocita ireverzibilno inhibiraju\u0107i enzim ciklooksigenazu, koji kontroli\u0161e sintezu eikozanoida.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2708#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"7.1. ANTITROMBOCITNA TERAPIJA"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/","name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano","publisher":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c","name":"karotida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","contentUrl":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","width":500,"height":112,"caption":"karotida"},"logo":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png"},"sameAs":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2708","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2708"}],"version-history":[{"count":26,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2708\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5885,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2708\/revisions\/5885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2708"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}