{"id":2482,"date":"2023-02-08T20:31:54","date_gmt":"2023-02-08T20:31:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482"},"modified":"2023-02-24T11:14:12","modified_gmt":"2023-02-24T11:14:12","slug":"5-4-fibromuskularna-displazija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482","title":{"rendered":"5.4.  FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"\/index.php?page_id=2205\"><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/5.png\" alt=\"\"><\/a><\/p>\n<div>\n<h1 class=\"western\" style=\"text-align: left;\" lang=\"bs-BA\" align=\"CENTER\">DIJAGNOZA KAROTIDNE BOLESTI<\/h1>\n<\/div>\n<div>\n<h3>\n<h2>5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA<H2><\/h3>\n<\/div>\n<div>\n<h2>FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA<\/h2>\n<p class=\"western\" lang=\"bs-BA\" align=\"JUSTIFY\"><b>Fibromuskularna <\/b><b>displazija <\/b>je obstruktivna, segmentna, nezapaljenjska i neaterosklerozna, arteriopatija nepoznate geneze koja zahvata generalizovano male i srednje arterije muskularnog tipa. Neurolo\u0161ke manifestacije u osoba sa fibromuskularnom displazijom javljaju se u 20-50% obolelih. Cerebrovaskularne komplikacije nastaju zbog spontanih disekcija, kinkinga, aneurizme i fistula razvijenih na bazi fibromuskularne displazije.<\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"bs-BA\" align=\"JUSTIFY\">Glavobolja (hemikranija) i vrtoglavica su naj\u010de\u0161\u0107i neurolo\u0161ki simptomi. Rizik od fokalnih mo\u017edanih ishemijskih komplikacija ve\u0107i je u obolelih sa promenama u po\u010detnim segmentima unutra\u0161njih karotidnih arterija tipa intimalne fibroze koje arterijama daju brojani\u010dasti izgled. Pojava <i>Horner<\/i>-ovog sindroma je klini\u010dki indikator nastanka disekcije. Cerebralna ishemija se manifestuje znacima: tranzitornog ishemijskog ataka i infarkta mozga i\/ili globalne mo\u017edane ishemije. Renovaskularna hipertenzija favorizuje pojavu komplikacija tipa disekcije. Prva neurolo\u0161ka manifestacija mo\u017ee da bude i subarahnoidalna hemoragija sa te\u0161kom glavoboljom i rigidno\u0161\u0107u vrata. U takvim slu\u010dajevima se fibromuskularna dis- plazija otkriva \u00bb<i>string<\/i><i> <\/i><i>of<\/i><i> <\/i><i>beads<\/i><i> <\/i><i>sign<\/i>\u00ab prilikom arteriografskog ispitivanja koje se zapo\u010dinje u cilju detekcije intrakranijalne aneurizme.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Aorta.jpeg\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<h2>ARTERITIS SUPRAAORTALNIH ARTERIJA<\/h2>\n<p class=\"western\" lang=\"bs-BA\" align=\"JUSTIFY\"><b>Takayasu <\/b><b>arteritis <\/b>je hroni\u010dna, sistemska, nespecifi\u010dna, zapaljenjska arteriopatija koja zahvata aortu i velike grane aortnog luka dovode\u0107i do njihove stenoze ili okluzije. Su\u0161tinski se radi o nespecifi\u010dnom aortoarteritisu (<i>Nonspecific Aortoarteritis<\/i>). Obzirom da je jedan od osnovnih simptoma ove bolesti odsustvo palapabilnog pulsa na velikim arterijama naziva se i bolest bez pulsa (<i>Pulseless Disease<\/i>). Po\u0161to je naj\u010de\u0161\u0107e prisutan u mladih \u017eena sa Istoka naziva se i arteritis mladih \u017eena orijenta (<i>Young<\/i><i> <\/i><i>Oriental<\/i><i> <\/i><i>Female<\/i><i> <\/i><i>Arteritis<\/i>). Ve\u0107ina obolelih poti\u010de iz azijskih i ju\u017enoameri\u010dkih zemalja, mada se i u Evropi javlja, ve\u0107inom kod mladih \u017eena.<\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"bs-BA\" align=\"JUSTIFY\">Klini\u010dka slika zavisi od simptoma aktivne sistemske bolesti, a u kasnijoj fazi pojavljuju se neurolo\u0161ke reperkusije ishemije.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><strong>Simptomi aktivne sistemske inflamatorne boles<\/strong>ti su zamor, febrilnost, op\u0161ta slabost, sinkopa, gubitak u te\u017eini, artralgije, bolovi du\u017e karotidnih arterija (karotidinija).<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Simptomi <\/b><b>cerebralne <\/b><b>ishemije. <\/b>Okluzivne lezije supraaortnih grana manifestuju se znacima ishemije mozga i oka (hroni\u010dna ishemijska oftalmopatija). <b>Ishemija<\/b><b> <\/b><b>ekstremiteta <\/b>odra\u017eava se bolovima u rukama sa karakterom klaudikacija. Kasnije bolovi postaju permanentni i mogu da se jave ishemijske nekroze.<\/p>\n<p class=\"western\" lang=\"bs-BA\" align=\"JUSTIFY\"><strong>Glavobolja je \u010desta<\/strong>, za razliku od ateroskleroze, tranzitorni ishemijski ataci predstavljaju retkost dok mo\u017edani udar nastaje iznenadno bez upozoravaju\u0107ih ishemi\u010dkih incidenata. TIA u vertebrobazilarnom slivu su \u010de\u0161\u0107i. Ishemi\u010dki infarkti mozga su obi\u010dno lakunarni ili \u201cwathershed\u201d tipa. \u010cesta je ishemija bubrega sa renalnom hipertenzijom zbog stenoze renalnih arterija. Okluzivne promene torakalne aortne prouzrokuju ste\u010deni oblik koarktacije aorte.<\/p>\n<p lang=\"bs-BA\" align=\"JUSTIFY\"><strong>Osnovni kriterijumi<\/strong> za postavljanje dijagnoze su: obostrane lezije potklju\u010dnih arterija, povi\u0161ena sedimentacija eritrocita, gracilnost karotidnih arterija, hipertenzija, aortna regurgitacija, lezije srednje tre\u0107ine leve zajedni\u010dke karotidne arterije, distalnog segmenta brahiocefali\u010dnog stabla, descendentne i abdominalne aorte. Hipotrofija mi\u0161i\u0107a lica i ruku, oslabljen i odsutan i puls na karotidnim i radijalnim arterijama, razlika u vrednostima pritiska izme\u0111u dve ruke i\/ili sistolni \u0161umovi na vratu su patognomi\u010dni znaci bolesti. \u010cesto postoji razlika izme\u0111u kvaliteta pulsa i vrednosti krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima, posebno kod ste\u010dene koarktacije aorte. Neophodno je utvrditi na kojoj ruci je mogu\u0107e odrediti ta\u010dnu vrednost krvnog pritiska.<\/p>\n<p align=\"JUSTIFY\"><strong>Laboratorijske analize<\/strong>: u aktivnoj fazi bolesti anemija i povi\u0161ena sedimentacija eritrocita, uz pove\u0107anje imunoglobulina G i antiendotelijalnih antitela i serumskog trombomodulina kao indikatora o\u0161te\u0107enja endotelnih \u0107elija su karakteristi\u010dni za nespecifi\u010dni aorto-arteritis.<\/p>\n<\/div>\n<p><!--more--><br \/>\n<!-- {\"type\":\"layout\",\"children\":[{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image\":\"\",\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"small\",\"padding_remove_bottom\":true,\"preserve_color\":true,\"style\":\"secondary\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/5.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"link\":\"index.php?page_id=2205\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"headline\",\"props\":{\"content\":\"\n\n<h1 class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\" lang=\\\"bs-BA\\\" align=\\\"CENTER\\\">DIJAGNOZA KAROTIDNE BOLESTI<\\\/h1>\",\"margin_remove_bottom\":true,\"title_color\":\"success\",\"title_decoration\":\"line\",\"title_element\":\"div\",\"title_font_family\":\"default\"}}]}],\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"}}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"small\",\"padding_remove_bottom\":true,\"padding_remove_top\":true,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"description_list\",\"props\":{\"animation\":\"slide-left\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"layout\":\"stacked\",\"list_element\":\"ul\",\"list_marker\":\"square\",\"list_marker_color\":\"primary\",\"list_size\":\"collapse\",\"list_style\":\"striped\",\"margin\":\"remove-vertical\",\"margin_remove_bottom\":false,\"maxwidth\":\"large\",\"meta_align\":\"below-content\",\"meta_style\":\"text-meta\",\"show_content\":false,\"show_link\":true,\"show_meta\":false,\"show_title\":true,\"title_colon\":false,\"title_element\":\"div\",\"title_grid_column_gap\":\"small\",\"title_grid_row_gap\":\"small\",\"title_grid_width\":\"auto\"},\"children\":[{\"type\":\"description_list_item\",\"props\":{\"content\":\"\",\"title\":\"\n\n<h2>5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA<H2>\"}}]}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"small\",\"padding_remove_top\":true,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"nav\",\"props\":{\"grid\":\"1\",\"grid_divider\":true,\"image_vertical_align\":true,\"nav_style\":\"primary\",\"show_image\":true,\"show_meta\":true},\"children\":[{\"type\":\"nav_item\",\"props\":{\"icon\":\"git-branch\"},\"source\":{\"query\":{\"name\":\"customMenuItems\",\"arguments\":{\"id\":49,\"parent\":\"\",\"heading\":\"\",\"include_heading\":true,\"ids\":[\"3273\",\"3274\",\"3275\"]}},\"props\":{\"type\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"title\"},\"active\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"active\"},\"content\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"title\"},\"link\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"url\"}}}}],\"name\":\"submeni\"}]}],\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"}}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-2\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<h2>FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA<\\\/h2>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" lang=\\\"bs-BA\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Fibromuskularna <\\\/b><b>displazija <\\\/b>je obstruktivna, segmentna, nezapaljenjska i neaterosklerozna, arteriopatija nepoznate geneze koja zahvata generalizovano male i srednje arterije muskularnog tipa. Neurolo\\u0161ke manifestacije u osoba sa fibromuskularnom displazijom javljaju se u 20-50% obolelih. Cerebrovaskularne komplikacije nastaju zbog spontanih disekcija, kinkinga, aneurizme i fistula razvijenih na bazi fibromuskularne displazije.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" lang=\\\"bs-BA\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Glavobolja (hemikranija) i vrtoglavica su naj\\u010de\\u0161\\u0107i neurolo\\u0161ki simptomi. Rizik od fokalnih mo\\u017edanih ishemijskih komplikacija ve\\u0107i je u obolelih sa promenama u po\\u010detnim segmentima unutra\\u0161njih karotidnih arterija tipa intimalne fibroze koje arterijama daju brojani\\u010dasti izgled. Pojava <i>Horner<\\\/i>-ovog sindroma je klini\\u010dki indikator nastanka disekcije. Cerebralna ishemija se manifestuje znacima: tranzitornog ishemijskog ataka i infarkta mozga i\\\/ili globalne mo\\u017edane ishemije. Renovaskularna hipertenzija favorizuje pojavu komplikacija tipa disekcije. Prva neurolo\\u0161ka manifestacija mo\\u017ee da bude i subarahnoidalna hemoragija sa te\\u0161kom glavoboljom i rigidno\\u0161\\u0107u vrata. U takvim slu\\u010dajevima se fibromuskularna dis- plazija otkriva \\u00bb<i>string<\\\/i><i> <\\\/i><i>of<\\\/i><i> <\\\/i><i>beads<\\\/i><i> <\\\/i><i>sign<\\\/i>\\u00ab prilikom arteriografskog ispitivanja koje se zapo\\u010dinje u cilju detekcije intrakranijalne aneurizme.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/Aorta.jpeg\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-2\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<h2>ARTERITIS SUPRAAORTALNIH ARTERIJA<\\\/h2>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" lang=\\\"bs-BA\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Takayasu <\\\/b><b>arteritis <\\\/b>je hroni\\u010dna, sistemska, nespecifi\\u010dna, zapaljenjska arteriopatija koja zahvata aortu i velike grane aortnog luka dovode\\u0107i do njihove stenoze ili okluzije. Su\\u0161tinski se radi o nespecifi\\u010dnom aortoarteritisu (<i>Nonspecific Aortoarteritis<\\\/i>). Obzirom da je jedan od osnovnih simptoma ove bolesti odsustvo palapabilnog pulsa na velikim arterijama naziva se i bolest bez pulsa (<i>Pulseless Disease<\\\/i>). Po\\u0161to je naj\\u010de\\u0161\\u0107e prisutan u mladih \\u017eena sa Istoka naziva se i arteritis mladih \\u017eena orijenta (<i>Young<\\\/i><i> <\\\/i><i>Oriental<\\\/i><i> <\\\/i><i>Female<\\\/i><i> <\\\/i><i>Arteritis<\\\/i>). Ve\\u0107ina obolelih poti\\u010de iz azijskih i ju\\u017enoameri\\u010dkih zemalja, mada se i u Evropi javlja, ve\\u0107inom kod mladih \\u017eena.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" lang=\\\"bs-BA\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Klini\\u010dka slika zavisi od simptoma aktivne sistemske bolesti, a u kasnijoj fazi pojavljuju se neurolo\\u0161ke reperkusije ishemije.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Simptomi aktivne sistemske inflamatorne boles<\\\/strong>ti su zamor, febrilnost, op\\u0161ta slabost, sinkopa, gubitak u te\\u017eini, artralgije, bolovi du\\u017e karotidnih arterija (karotidinija).<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Simptomi <\\\/b><b>cerebralne <\\\/b><b>ishemije. <\\\/b>Okluzivne lezije supraaortnih grana manifestuju se znacima ishemije mozga i oka (hroni\\u010dna ishemijska oftalmopatija). <b>Ishemija<\\\/b><b> <\\\/b><b>ekstremiteta <\\\/b>odra\\u017eava se bolovima u rukama sa karakterom klaudikacija. Kasnije bolovi postaju permanentni i mogu da se jave ishemijske nekroze.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" lang=\\\"bs-BA\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Glavobolja je \\u010desta<\\\/strong>, za razliku od ateroskleroze, tranzitorni ishemijski ataci predstavljaju retkost dok mo\\u017edani udar nastaje iznenadno bez upozoravaju\\u0107ih ishemi\\u010dkih incidenata. TIA u vertebrobazilarnom slivu su \\u010de\\u0161\\u0107i. Ishemi\\u010dki infarkti mozga su obi\\u010dno lakunarni ili \\u201cwathershed\\u201d tipa. \\u010cesta je ishemija bubrega sa renalnom hipertenzijom zbog stenoze renalnih arterija. Okluzivne promene torakalne aortne prouzrokuju ste\\u010deni oblik koarktacije aorte.<\\\/p>\\n\n\n<p lang=\\\"bs-BA\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Osnovni kriterijumi<\\\/strong> za postavljanje dijagnoze su: obostrane lezije potklju\\u010dnih arterija, povi\\u0161ena sedimentacija eritrocita, gracilnost karotidnih arterija, hipertenzija, aortna regurgitacija, lezije srednje tre\\u0107ine leve zajedni\\u010dke karotidne arterije, distalnog segmenta brahiocefali\\u010dnog stabla, descendentne i abdominalne aorte. Hipotrofija mi\\u0161i\\u0107a lica i ruku, oslabljen i odsutan i puls na karotidnim i radijalnim arterijama, razlika u vrednostima pritiska izme\\u0111u dve ruke i\\\/ili sistolni \\u0161umovi na vratu su patognomi\\u010dni znaci bolesti. \\u010cesto postoji razlika izme\\u0111u kvaliteta pulsa i vrednosti krvnog pritiska na gornjim i donjim ekstremitetima, posebno kod ste\\u010dene koarktacije aorte. Neophodno je utvrditi na kojoj ruci je mogu\\u0107e odrediti ta\\u010dnu vrednost krvnog pritiska.<\\\/p>\\n\n\n<p align=\\\"JUSTIFY\\\"><strong>Laboratorijske analize<\\\/strong>: u aktivnoj fazi bolesti anemija i povi\\u0161ena sedimentacija eritrocita, uz pove\\u0107anje imunoglobulina G i antiendotelijalnih antitela i serumskog trombomodulina kao indikatora o\\u0161te\\u0107enja endotelnih \\u0107elija su karakteristi\\u010dni za nespecifi\\u010dni aorto-arteritis.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}],\"props\":{\"divider\":true,\"layout\":\"1-2,1-2\"}}]}],\"version\":\"3.0.25\"} --><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>DIJAGNOZA KAROTIDNE BOLESTI 5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA Fibromuskularna displazija je obstruktivna, segmentna, nezapaljenjska i neaterosklerozna, arteriopatija nepoznate geneze koja zahvata generalizovano male i srednje arterije muskularnog tipa. Neurolo\u0161ke manifestacije u osoba sa fibromuskularnom displazijom javljaju se u 20-50% obolelih. Cerebrovaskularne komplikacije nastaju zbog spontanih disekcija, kinkinga, aneurizme i fistula razvijenih na bazi fibromuskularne displazije. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"class_list":["post-2482","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.5 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Fibromuskularna displazija je obstruktivna, segmentna, nezapaljenjska i neaterosklerozna, arteriopatija nepoznate geneze koja zahvata generalizovano male i srednje arterije muskularnog tipa. Neurolo\u0161ke manifestacije u osoba sa fibromuskularnom displazijom javljaju se u 20-50% obolelih. Cerebrovaskularne komplikacije nastaju zbog spontanih disekcija, kinkinga, aneurizme i fistula razvijenih na bazi fibromuskularne displazije.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Fibromuskularna displazija je obstruktivna, segmentna, nezapaljenjska i neaterosklerozna, arteriopatija nepoznate geneze koja zahvata generalizovano male i srednje arterije muskularnog tipa. Neurolo\u0161ke manifestacije u osoba sa fibromuskularnom displazijom javljaju se u 20-50% obolelih. Cerebrovaskularne komplikacije nastaju zbog spontanih disekcija, kinkinga, aneurizme i fistula razvijenih na bazi fibromuskularne displazije.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-02-24T11:14:12+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"5 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2482\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2482\",\"name\":\"5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-02-08T20:31:54+00:00\",\"dateModified\":\"2023-02-24T11:14:12+00:00\",\"description\":\"Fibromuskularna displazija je obstruktivna, segmentna, nezapaljenjska i neaterosklerozna, arteriopatija nepoznate geneze koja zahvata generalizovano male i srednje arterije muskularnog tipa. Neurolo\u0161ke manifestacije u osoba sa fibromuskularnom displazijom javljaju se u 20-50% obolelih. Cerebrovaskularne komplikacije nastaju zbog spontanih disekcija, kinkinga, aneurizme i fistula razvijenih na bazi fibromuskularne displazije.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2482#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2482\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2482#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\",\"name\":\"KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"description\":\"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\",\"name\":\"karotida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"width\":500,\"height\":112,\"caption\":\"karotida\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Fibromuskularna displazija je obstruktivna, segmentna, nezapaljenjska i neaterosklerozna, arteriopatija nepoznate geneze koja zahvata generalizovano male i srednje arterije muskularnog tipa. Neurolo\u0161ke manifestacije u osoba sa fibromuskularnom displazijom javljaju se u 20-50% obolelih. Cerebrovaskularne komplikacije nastaju zbog spontanih disekcija, kinkinga, aneurizme i fistula razvijenih na bazi fibromuskularne displazije.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA","og_description":"Fibromuskularna displazija je obstruktivna, segmentna, nezapaljenjska i neaterosklerozna, arteriopatija nepoznate geneze koja zahvata generalizovano male i srednje arterije muskularnog tipa. Neurolo\u0161ke manifestacije u osoba sa fibromuskularnom displazijom javljaju se u 20-50% obolelih. Cerebrovaskularne komplikacije nastaju zbog spontanih disekcija, kinkinga, aneurizme i fistula razvijenih na bazi fibromuskularne displazije.","og_url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482","og_site_name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","article_modified_time":"2023-02-24T11:14:12+00:00","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"5 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482","name":"5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website"},"datePublished":"2023-02-08T20:31:54+00:00","dateModified":"2023-02-24T11:14:12+00:00","description":"Fibromuskularna displazija je obstruktivna, segmentna, nezapaljenjska i neaterosklerozna, arteriopatija nepoznate geneze koja zahvata generalizovano male i srednje arterije muskularnog tipa. Neurolo\u0161ke manifestacije u osoba sa fibromuskularnom displazijom javljaju se u 20-50% obolelih. Cerebrovaskularne komplikacije nastaju zbog spontanih disekcija, kinkinga, aneurizme i fistula razvijenih na bazi fibromuskularne displazije.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2482#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"5.4. FIBROMUSKULARNA DISPLAZIJA"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/","name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano","publisher":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c","name":"karotida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","contentUrl":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","width":500,"height":112,"caption":"karotida"},"logo":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png"},"sameAs":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2482","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2482"}],"version-history":[{"count":27,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2482\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6052,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2482\/revisions\/6052"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2482"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}