{"id":2417,"date":"2023-02-08T19:14:08","date_gmt":"2023-02-08T19:14:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417"},"modified":"2023-02-24T11:09:52","modified_gmt":"2023-02-24T11:09:52","slug":"5-3-transkranijalna-doppler-ultrasonografija-tcd","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417","title":{"rendered":"5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

\n

DIJAGNOZA KAROTIDNE BOLESTI<\/h1>\n<\/h1>\n
\n

\n

5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD)

<\/h3>\n<\/div>\n
\n

Obzirom da se cerebralne arterije nalaze intrakranijalno, zaklonjene kostima lobanje, transkranijalni ultrazvu\u010dni pregled je mogu\u0107 kroz:<\/p>\n

    \n
  • Transtemporalni pristup,<\/li>\n
  • Subokcipitalni pristup i<\/li>\n
  • Transorbitalni pristup.<\/li>\n<\/ul>\n

    Nakon identifikacije cerebralne arterije mo\u017ee se utvrditi: pravac protoka (oro ili retrogradan), brzina, hemodinamske karakteristike regionalnog protoka na osnovu spektralne analize talasa. Ovi parametri mogu da uka\u017eu na:<\/p>\n

      \n
    • Okluzivne i stenoti\u010dne lezije na prednjoj, srednjoj i zadnjoj cerebralnoj arteriji. Srednja brzina protoka od 80 do 100cm\/s ukazuje na prisustvo stenoze ve\u0107e od 60% (arterioskleroza, arteritis itd),<\/li>\n
    • Vazospazam, obi\u010dno nakon subarahnoidalne hemoragije (srednja brzina ve\u0107a od 200cm\/s ukazuju na zna\u010dajan vazospazam),<\/li>\n
    • Cerabrovaskularna reaktivnost (sposobnost cerebralnih arterija za indukovanu vazodilataciju):<\/li>\n
    • Hipoventilacija (zadr\u017eavanje daha) sa hiperkapnija, dovodi do pove\u0107anih brzina protoka,<\/li>\n
    • Hiperventilacija sni\u017eava privremeno brzinu protoka,<\/li>\n
    • Test sa acetazolamidom (intravenskim davanjem 1gr. acetazolamida) dovodi do vazodilatacije, imitiraju\u0107i vazodilatatornog dejstva hiperkapnije.<\/li>\n
    • Ispitivanje funkcionalnosti Willis-ovog poligona (prohodnost prednje i zadnje komunikantne arterije (ramus communicans anterior et posterior). Ako zadnja komnikantna arterija nije prolazna poo\u0161travaju se indikacije za rekonstrukciju simptomatske vertebralne stenoze.<\/li>\n
    • Detekcija embolizacije (intraoperativni monitoring tokom revaskularizacije mozga ili kardiohirur\u0161kih operacija).<\/li>\n
    • Detekcija hemodinamski uslovljene ishemije mozga tokom klemovanja arterija koje dovode krv do mozga pri revaskularizacionim operacijama. TCD se koristi kao kontinuirani intraoperativni monitoring da bi se indikovala selektivna upotreba protektivnog intraluminalnog shunt-a. Kriterijumi i prakti\u010dna vrednost u rutinskoj upotrebi nisu jo\u0161 definisani<\/li>\n<\/ul>\n

      Transkranijalna Doppler-sonografija u slu\u010daju karotidne bolesti naj\u010de\u0161e pru\u017ea karakteristi\u010dni nalaz. U ACM u slu\u010daju karotidnih stenoti\u010dnih lezija registruje se sni\u017eenje brzine, sni\u017een pulsatilni indeks i prigu\u0161enost talasa. Mogu\u0107e je ispitivanje intrakranijalnog kolateralnog krvotoka.<\/p>\n

      Elektroencefalografija <\/b>se koristi u diferencijalno dijagnosti\u010dke svrhe. Neurolo\u0161ki deficit uzrokovan cerebralnom ishemijom mo\u017ee biti sli\u010dan simptomima drugih neurolo\u0161kih oboljenja. Kod ishemi\u010dkih lezija pozitivni nalazi se brzo povla\u010de, dok se u slu\u010daju mo\u017edanih tumora brzo pogor\u0161avaju.<\/p>\n

      Neinvazivna kardiolo\u0161ka dijagnostika: <\/b>Kardiolo\u0161ki pregled, <\/b>EKG, aritmolo\u0161ko ispitivanje, testovi optere\u0107enje, transtorakalni i transezofagealni ultrazvuk koristi se za definisanje lezija srca i luka aorte koje imaju emboligeni ili hemodinamski zna\u010daj u razvoju mo\u017edane ishemije. Simptomi globalne ishemije mozga podrazumevaju op\u0161tu slabost, vertigo, ose\u0107aj malaksalosti. Kardiolo\u0161kim pregledom se prvo mora isklju\u010diti posturalna hipotenzija, kao i uzimanje vazoaktivnih lekova radi le\u010denja hipertenzije, \u0161to mo\u017ee dovesti do hipotenzije. Kardiolo\u0161ke pretrage mogu ukazati na poreme\u0107aje ritma (Holter monitoring) ili druge uzroke smanjenog minutnog volumena, kao \u0161to su stenoza aortnog zaliska (ehokardiografija) ili koronarna bolest (test optere\u0107enja). Koronarna bolest je vrlo \u010desto udru\u017eena sa karotidnom bole\u0161\u0107u (20%pacijenata), pa je \u010desto indikovana koronarografija sa arkografijom i prikazom karotidnih arterija. Hipertenziv- ni pacijent se \u010desto \u017eali na povremene epizode slabosti. Hemodinamski uslovi za pojavu simptoma cerebralne ishemije obi\u010dno se sti\u010du u slu\u010daju multiplih ekstenzivih arterioskleroti\u010dnih lezija supraaortalnih arterija, u kombinaciji sa sr\u010danim oboljenjima (aritmije, low <\/i>cardiac <\/i>output<\/i>: sr\u010dana insuficijencija, ortostatska hipotenzija). Kardioembolizacija mo\u017edanih arterija je mogu\u0107a kod: atrijalne fibrilacije, sick sinus <\/i>sindroma, implantacije ve\u0161ta\u010dke valvule, ekstrakorporalne cirkulacije pri operacijama na otvorenom srcu, reumatske mitralne stenoze, sve\u017eeg infarkta miokarda, prisustva tromba u levoj komori, atrijalnog miksoma, infektivnog endokarditisa, neishemi\u010dke dilatacione kardiomiopatije, kalcifikovane stenoze aorte, prolapsa mitralne valvule, protrudiraju\u0107eg ateroma na zidu aortnog luka. Ispitiva\u010d tako\u0111e mora da isklju\u010di metaboli\u010dke uzroke, slabost kao posledicu uzimanja lekova i psihijatrijske poreme\u0107aje.<\/p>\n

      Kompjuterizovana tomografija (CT)<\/strong> i nuklearna magnetna rezonansa (MRI) mozga pru\u017eaju mogu\u0107nost da u simptomatskih pacijenata isklju\u010dimo druge intrakranijalne bolesti. Ako na CT ili MRI mozga postoji sve\u017ea zona infarkcije (CT pozitivan nalaz) rekonstruktivni zahvat na arterijama se mora odlo\u017eiti mesec dana.<\/p>\n

      MRI<\/strong> ima ve\u0107u senzitivnost nego CT<\/strong> u ranoj detekciji infarkta mozga (u okviru prvih 72 h), i bolju rezoluciju zadnje lobanjske jame (mo\u017edano stablo, mali mozak). CT ima bolju mogu\u0107nost diferenciranja patogeneze mo\u017edanog infarkta (ishemija\/ hemoragija) kod akutnih lezija. Kod infarkta mozga CT i NMR mozga mogu da utvrde:<\/p>\n

        \n
      • anatomsku lokalizaciju cerebralne lezije,<\/li>\n
      • etiologiju (ishemija ili hemoragija),<\/li>\n
      • komplikacije infarkta (edem, hernijacija itd).<\/li>\n<\/ul>\n

        <\/span><\/span><\/p>\n<\/div>\n

        \"\"<\/p>\n

        \n

        CT nalazi kod infarkta mozga:<\/p>\n

          \n
        1. \n

          zbog okluzije prednje cerebralne arterije,<\/span><\/p>\n<\/li>\n

        2. \n

          srednje cerebralne arterije,<\/span><\/p>\n<\/li>\n

        3. \n

          zadnje cerebralne arterije.<\/span><\/p>\n<\/li>\n

        4. \n

          kompletne akutne okluzije unutra\u0161nje karotidne <\/span>arterije.<\/p>\n<\/li>\n<\/ol>\n

          \u00a0<\/em><\/p>\n<\/div>\n

          \"\"<\/p>\n

          \n

          Kompjuterizovana tomografija mozga:<\/p>\n

            \n
          1. \n

            Senilna demencija Alzheimer-o- vog tipa, sa atrofijom frontalnih lobusa i pro\u0161irenjem interfemisferi\u010dne fisure uz simetri\u010dnu dilataciju lateralnih mo\u017edanih komora,<\/p>\n<\/li>\n

          2. \n

            Multiinfarktna demencija bez znakova atrofije mozga, ali sa dve zone ishemi\u010dne infarkcije u grani\u010dnim predelima (water- shed), izme\u0111u prednje i srednje cerebralne arterije, kao i izme\u0111u zadnje i srednje cerebralne arterije,<\/p>\n<\/li>\n

          3. \n

            Binswanger-ova subkortikalna arteri- oskleroti\u010dna encefalopatija sa tipi\u010dnim znacima subkortikalne atrofije.<\/p>\n<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n

            \n
            \n

            Fundoskopski nalazi:<\/em><\/p>\n

            Progresija embolusa iz oftalmi\u010dke arterije u centralne retinalne arteriole.<\/em><\/p>\n

            U prvom vertikalnom nizu prikazan je defekat vidnog polja koji se spu\u0161ta kao zavesa i povla\u010di se ostavljaju\u0107i skotome.<\/em><\/p>\n

            Odgovaraju\u0107a zona retinalne ishemije prikazana je u drugom nizu.<\/em><\/p>\n

            Progresija emboluza u retinalnim arterijama prikazana je u tre\u0107em redu<\/em><\/p>\n<\/div>\n

            \n

            Oftalmolo\u0161ki nalaz. <\/b>Okluzija unutra\u0161nje karotidne arterije se reperkutuje niskim perfuzionim pritiskom u oku. Nedovoljna perfuzija kroz oftalmi\u010dku arteriju daje ishemi\u010dku retinopatiju. Ako se nastavi progresija bolesti desi\u0107e se retinalna infarkcija sa kompletnim slepilom. Fundoskopija bi trebalo da predstavlja rutinski deo evaluacije pacijenta sa mo\u017edanom ishemijom. Hollenhorst<\/i>-ova tele\u0161ca, znaci regionalne ishemije ili infarkta retine mogu da pru\u017ee bitne podatke o vezi karotidne bolesti i ishemijskih lezija. Na o\u010dnom dnu pacijenta sa aorto-arteritisom se otkrivaju arteriovenske anastomoze, nalik vencu, koje odgovaraju originalnom opisu Takayasu-<\/i>a.<\/p>\n

            Hirur\u0161ka revaskularizacija mozga je jedina mogu\u0107nost kod bolesnika sa te\u0161kom ishemi\u010dkom retinopatijom zbog okluzije unutra\u0161nje karotidne arterije. Karotidna rekonstrukcija pove\u0107ava pritisak u retinalnim arterijama. Tako se prevenira retinalna infarkcija sa posledi\u010dnim slepilom i otklanjaju simptomi retinopatije.<\/p>\n<\/div>\n

            \"\"<\/p>\n

            \n

            Komjuterizovana tomografija mozga:<\/em><\/p>\n

            Masivna hemoragija u predelu bazalnih ganglija (desno) sa krvarenjem u obe lateralne mo\u017edane komore.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

            \"\"<\/p>\n

            \n

            Hollenhorst-ovo tela\u0161ce:<\/strong><\/em><\/p>\n

            Fragment holesterolskog plaka se na bifurkaciji retinalne arterije zapa\u017ea kao svetao embolus.<\/em><\/p>\n

            Tipi\u010dan nalaz za pacijenta sa ulcerisanim karotidnim plakom.<\/em><\/p>\n<\/div>\n

            \"\"<\/p>\n


            \n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            DIJAGNOZA KAROTIDNE BOLESTI 5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD) Obzirom da se cerebralne arterije nalaze intrakranijalno, zaklonjene kostima lobanje, transkranijalni ultrazvu\u010dni pregled je mogu\u0107 kroz: Transtemporalni pristup, Subokcipitalni pristup i Transorbitalni pristup. Nakon identifikacije cerebralne arterije mo\u017ee se utvrditi: pravac protoka (oro ili retrogradan), brzina, hemodinamske karakteristike regionalnog protoka na osnovu spektralne analize talasa. Ovi parametri […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"class_list":["post-2417","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"\n5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD) - KAROTIDNA HIRURGIJA<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Obzirom da se cerebralne arterije nalaze intrakranijalno, zaklonjene kostima lobanje, transkranijalni ultrazvu\u010dni pregled je mogu\u0107 kroz - transtemporalni pristup, subokcipitalni pristup i transorbitalni pristup.\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD) - KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Obzirom da se cerebralne arterije nalaze intrakranijalno, zaklonjene kostima lobanje, transkranijalni ultrazvu\u010dni pregled je mogu\u0107 kroz - transtemporalni pristup, subokcipitalni pristup i transorbitalni pristup.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-02-24T11:09:52+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"10 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2417\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2417\",\"name\":\"5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD) - KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-02-08T19:14:08+00:00\",\"dateModified\":\"2023-02-24T11:09:52+00:00\",\"description\":\"Obzirom da se cerebralne arterije nalaze intrakranijalno, zaklonjene kostima lobanje, transkranijalni ultrazvu\u010dni pregled je mogu\u0107 kroz - transtemporalni pristup, subokcipitalni pristup i transorbitalni pristup.\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2417#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2417\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2417#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD)\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\",\"name\":\"KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"description\":\"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\",\"name\":\"karotida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"width\":500,\"height\":112,\"caption\":\"karotida\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD) - KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Obzirom da se cerebralne arterije nalaze intrakranijalno, zaklonjene kostima lobanje, transkranijalni ultrazvu\u010dni pregled je mogu\u0107 kroz - transtemporalni pristup, subokcipitalni pristup i transorbitalni pristup.","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD) - KAROTIDNA HIRURGIJA","og_description":"Obzirom da se cerebralne arterije nalaze intrakranijalno, zaklonjene kostima lobanje, transkranijalni ultrazvu\u010dni pregled je mogu\u0107 kroz - transtemporalni pristup, subokcipitalni pristup i transorbitalni pristup.","og_url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417","og_site_name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","article_modified_time":"2023-02-24T11:09:52+00:00","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"10 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417","name":"5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD) - KAROTIDNA HIRURGIJA","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website"},"datePublished":"2023-02-08T19:14:08+00:00","dateModified":"2023-02-24T11:09:52+00:00","description":"Obzirom da se cerebralne arterije nalaze intrakranijalno, zaklonjene kostima lobanje, transkranijalni ultrazvu\u010dni pregled je mogu\u0107 kroz - transtemporalni pristup, subokcipitalni pristup i transorbitalni pristup.","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2417#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"5.3. TRANSKRANIJALNA DOPPLER ULTRASONOGRAFIJA (TCD)"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/","name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano","publisher":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c","name":"karotida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","contentUrl":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","width":500,"height":112,"caption":"karotida"},"logo":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png"},"sameAs":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2417"}],"version-history":[{"count":41,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2417\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5759,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2417\/revisions\/5759"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}