{"id":2143,"date":"2023-02-07T19:59:36","date_gmt":"2023-02-07T19:59:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143"},"modified":"2023-02-24T11:03:44","modified_gmt":"2023-02-24T11:03:44","slug":"4-3-vaskularna-demencija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143","title":{"rendered":"4.3.  VASKULARNA DEMENCIJA"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"\/index.php?page_id=1958\"><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/4.png\" alt=\"\"><\/a><\/p>\n<h1>\n<h1>KLASIFIKACIJA CEREBROVASKULARNIH BOLESTI<\/h1>\n<\/h1>\n<div>\n<h3>\n<h2>4.3. VASKULARNA DEMENCIJA<H2><\/h3>\n<\/div>\n<div>\n<p class=\"western\" style=\"text-align: left;\" align=\"JUSTIFY\">Vaskularna demencija (VD) je hroni\u010dan globalni mo\u017edani poreme\u0107aj i obuhvata sve demencije \u010diji se nastanak pripisuje cirkulatornim poreme\u0107ajima. Vi\u0161e od polovine dementnih ima Alzheimer-ovu bolest, a vaskularna (ishemijska) demencija je druga po u\u010destalosti (20-30%)<\/p>\n<p class=\"western\" style=\"text-align: left;\">Patolo\u0161ki supstrat vaskularne demencije su:<\/p>\n<ul style=\"text-align: left;\">\n<li>\n<p class=\"western\"><b>mo\u017edani<\/b><b> <\/b><b>infarkt<\/b><b> <\/b>(mali, lakunarni, multipli ili solitarni, kortikalni, sub- kortikalni)<\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>senilna<\/b><b> <\/b><b>leukoencefalopatija<\/b><b> <\/b>&#8211; simetri\u010dno periventrikularno lokalizovana kombinacija zona demijelinizacije i ishemije, a na bazi arterioskleroze malih penetrantnih arterija).<\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" style=\"text-align: left;\" align=\"JUSTIFY\">Dijagnoza vaskularne demencije se postavlja na osnovu klini\u010dke slike (mini mental skor manji ili jednak 24). Ihemi\u010dki skor po Hachinskom koji treba da je ve\u0107i ili jednak 7.<\/p>\n<p class=\"western\" style=\"text-align: left;\">Vaskularnu demenciju odlikuje:<\/p>\n<ul style=\"text-align: left;\">\n<li>\n<p class=\"western\">pogor\u0161anje u atacima (korak po korak)<\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p class=\"western\">neravnomerna distribucija deficita u po\u010detku evolucije<\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p class=\"western\">postojanje \u017eari\u0161nih neurolo\u0161kih znakova i simptoma<\/p>\n<\/li>\n<li>\n<p class=\"western\">dokazi o zna\u010dajnoj cerebralnoj ishemiji<\/p>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p class=\"western\" style=\"text-align: left;\" align=\"RIGHT\">Klini\u010dki je najjednostavnija podela vaskularnih demencija: multiinfarktna demencija, demencija kod solitarnog infarkta, lakunarna stanja, Binswangerova bolest, me\u0161ovitedegenerativnovaskularnedemencije, normotenzivnihidrocefalus.<\/p>\n<p class=\"western\" style=\"text-align: left;\" align=\"RIGHT\"><b>Multiinfarktna demencija<\/b><b> <\/b><b> <\/b>je naj\u010de\u0161\u0107a forma vaskularne demencije.<\/p>\n<p class=\"western\" style=\"text-align: left;\" align=\"JUSTIFY\">Multiinfarkti su kortikalno (u tzv.\u201dposlednjim livadama\u201d \u2013 grani\u010dnim regijama izme\u0111u teritorije irigacije velikih krvnih sudova) i\/ili u supkortikalnim strukturama. Multiinfarkti mozga izazivaju raznovrsne kognitivne i bihejvioralne poreme\u0107aje koji se prema neuropsiholo\u0161kom profilu mogu karakterisati kao kortikalne, supkortikalne i globalne demencije.<\/p>\n<\/div>\n<p><img decoding=\"async\" src=\"\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-29.png\" alt=\"\"><\/p>\n<div>\n<p style=\"text-align: left;\" align=\"CENTER\"><em>Multiple, male, bilatralne, ishemi\u010dke infarkcije u sivoj i beloj mo\u017edanoj masi na bazi ponovljenih epizoda embolizacije.<\/em><\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">Klini\u010dka slika \u010desto po\u010dinje pseudoneurastenijom. Bolesnik je razdra\u017eljiv, stalno umoran (razdra\u017eljiva slabost), bezvoljan, apati\u010dan, \u017eali se na slabu koncentraciju, nesanicu i glavobolju. Kasnije se javlja zaboravnost, potenciranje premorbidnih crta li\u010dnosti, o\u0161te\u0107enje govora, orijentacije, disgnozija, dispraksija. U neurolo\u0161kom nalazu mogu se na\u0107i dezinhibicioni fenomeni, pseudobulbarni sindrom, razli\u010diti \u017eari\u0161ni ispadi, znaci ekstrapiramidnog sindroma, emocionalna inkontinencija, poreme\u0107aj kontrole sfinktera, epilepsija. Mogu\u0107e su epizode konfuznog i delirantnog pona\u0161anja, sve do te\u0161ke demencije, kada je bolesnik sveden na vegetativne funkcije.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\">U terapiji se primenjuju vazoaktivi i antiagregacioni lekovi, stimulatori mo\u017edanog metabolizma, simptomatska terapija.<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Demencija<\/b><b> <\/b><b>kod<\/b><b> <\/b><b>solitarnog<\/b><b> <\/b><b>infarkta.<\/b><b> <\/b>Ranije se smatralo da samo multipli infarkti mogu dovesti do demencije i da mora biti razoren dovoljan kvantum mo\u017edanog tkiva (vi\u0161e od l00 ml). Novije studije su pokazale da i pojedina\u010dni infarkti u strate\u0161ki zna\u010dajnim regionima mozga remete kognitivne funkcije u vidu demencije. Ovde se ubrajaju: sindrom gyrus angularisa leve hemisphere, talami\u010dka demencija, nucleus caudatusa, globus pallidusa.<\/p>\n<\/div>\n<div>\n<p><b>Lakunarni<\/b><b> <\/b><b>infarkti<\/b><b> <\/b>su <b>mikroinfarkti<\/b><b> <\/b>&#8211; ishemija bele mase u vidu malih cisti\u010dnih tvorevina nastalih usled okluzije perforantnih grana velikih mo\u017edanih arterija. Lokalizovani su u regionu bazalnih ganglija, talamusa, ponsa, capsulae internae i periventrikularno u beloj masi, a prikazuju se na MRI snimku, uz psihi\u010dke poreme\u0107aje (mentalnu usporenost, poreme\u0107aje pam\u0107enja, pa\u017enje, govora i dr.)<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Binswangerova<\/b><b> <\/b><b>bolest<\/b><b> <\/b>(<b>supkortikalna<\/b><b> <\/b><b>arteriosklerotska<\/b><b> <\/b><b>encefalopatija<\/b>) je arterioskleroti\u010dna vaskulopatija sa lipohijalinozom koja zahvata male penetriraju\u0107e krvne sudove koji vaskularizuju periventrikularne regije i centrum semiovale. NMR nalaz prikazuje kombinaciju lakunarnih infarkta sa leukoarajozom. U oko 80% slu\u010dajeva udru\u017eena sa nekontrolisanom hipertenzijom. Ispoljava sa subkortikalnom demencijom (psihi\u010dka usporenost, o\u0161te\u0107enja pa\u017enje, pam\u0107enja i apstraktnog mi\u0161ljenja) uz neurolo\u0161ke znake (asimetri\u010dni piramidni znaci, ekstrapiramidni znaci, poreme\u0107aji hoda, pseudobulbarna paraliza, urinarna inkontinencija).<\/p>\n<p class=\"western\" align=\"JUSTIFY\"><b>Normotenzivni<\/b><b> <\/b><b>hidrocefalus<\/b><b> <\/b>u simptomatskim slu\u010dajevima je naj\u010de\u0161\u0107e posledica SAH i multiplih ishemi\u010dkih promena u dubokim strukturama mozga, pa se ubraja u vaskularne demencije. Drugi \u010desti uzroci su: trauma, neurohirur\u0161ke intervencije, meningitisi itd. Dijagnoza se postavlja na osnovu klini\u010dke slike koja obuhvata trijas simptoma: ataksija, demencija, inkontinencija. CT nalaz ukazuje na pro\u0161irene komore, male sulkuse i periventrikularni hipodenzitet. Merenjem pritiska se dobija podatak o normalnom pritisku likvora.<\/p>\n<\/div>\n<p><!--more--><br \/>\n<!-- {\"type\":\"layout\",\"children\":[{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image\":\"\",\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"small\",\"padding_remove_bottom\":true,\"preserve_color\":true,\"style\":\"secondary\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/4.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"link\":\"index.php?page_id=1958\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"headline\",\"props\":{\"content\":\"\n\n<h1>KLASIFIKACIJA CEREBROVASKULARNIH BOLESTI<\\\/h1>\",\"title_color\":\"success\",\"title_decoration\":\"line\",\"title_element\":\"h1\",\"title_font_family\":\"default\"}}]}],\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"}}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"none\",\"padding_remove_top\":true,\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"description_list\",\"props\":{\"animation\":\"slide-left\",\"column_breakpoint\":\"m\",\"layout\":\"grid-2\",\"list_element\":\"ul\",\"list_marker\":\"square\",\"list_marker_color\":\"primary\",\"list_size\":\"\",\"list_style\":\"striped\",\"margin\":\"remove-vertical\",\"margin_remove_bottom\":false,\"maxwidth\":\"large\",\"meta_align\":\"below-content\",\"meta_style\":\"text-meta\",\"show_content\":false,\"show_link\":true,\"show_meta\":false,\"show_title\":true,\"title_colon\":false,\"title_element\":\"div\",\"title_grid_column_gap\":\"small\",\"title_grid_row_gap\":\"small\",\"title_grid_width\":\"auto\"},\"children\":[{\"type\":\"description_list_item\",\"props\":{\"content\":\"\",\"title\":\"\n\n<h2>4.3. VASKULARNA DEMENCIJA<H2>\"}}]},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-4\"},\"children\":[]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"3-4\"},\"children\":[{\"type\":\"nav\",\"props\":{\"grid\":\"1\",\"grid_divider\":true,\"image_vertical_align\":true,\"nav_style\":\"primary\",\"show_image\":true,\"show_meta\":true},\"children\":[{\"type\":\"nav_item\",\"props\":{\"icon\":\"git-branch\"},\"source\":{\"query\":{\"name\":\"customMenuItems\",\"arguments\":{\"id\":48,\"parent\":\"\",\"heading\":\"\",\"include_heading\":true,\"ids\":[\"3247\",\"3248\",\"3250\"]}},\"props\":{\"type\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"title\"},\"active\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"active\"},\"content\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"title\"},\"link\":{\"filters\":{\"search\":\"\"},\"name\":\"url\"}}}}],\"name\":\"submeni\"}]}],\"props\":{\"layout\":\"1-4,3-4\"}}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"none\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"divider\":true,\"margin\":\"remove-vertical\",\"match\":true,\"width\":\"expand\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Vaskularna demencija (VD) je hroni\\u010dan globalni mo\\u017edani poreme\\u0107aj i obuhvata sve demencije \\u010diji se nastanak pripisuje cirkulatornim poreme\\u0107ajima. Vi\\u0161e od polovine dementnih ima Alzheimer-ovu bolest, a vaskularna (ishemijska) demencija je druga po u\\u010destalosti (20-30%)<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\">Patolo\\u0161ki supstrat vaskularne demencije su:<\\\/p>\\n\n\n<ul style=\\\"text-align: left;\\\">\\n\n\n<li>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\"><b>mo\\u017edani<\\\/b><b> <\\\/b><b>infarkt<\\\/b><b> <\\\/b>(mali, lakunarni, multipli ili solitarni, kortikalni, sub- kortikalni)<\\\/p>\\n<\\\/li>\\n\n\n<li>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>senilna<\\\/b><b> <\\\/b><b>leukoencefalopatija<\\\/b><b> <\\\/b>- simetri\\u010dno periventrikularno lokalizovana kombinacija zona demijelinizacije i ishemije, a na bazi arterioskleroze malih penetrantnih arterija).<\\\/p>\\n<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Dijagnoza vaskularne demencije se postavlja na osnovu klini\\u010dke slike (mini mental skor manji ili jednak 24). Ihemi\\u010dki skor po Hachinskom koji treba da je ve\\u0107i ili jednak 7.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\">Vaskularnu demenciju odlikuje:<\\\/p>\\n\n\n<ul style=\\\"text-align: left;\\\">\\n\n\n<li>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\">pogor\\u0161anje u atacima (korak po korak)<\\\/p>\\n<\\\/li>\\n\n\n<li>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\">neravnomerna distribucija deficita u po\\u010detku evolucije<\\\/p>\\n<\\\/li>\\n\n\n<li>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\">postojanje \\u017eari\\u0161nih neurolo\\u0161kih znakova i simptoma<\\\/p>\\n<\\\/li>\\n\n\n<li>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\">dokazi o zna\\u010dajnoj cerebralnoj ishemiji<\\\/p>\\n<\\\/li>\\n<\\\/ul>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"RIGHT\\\">Klini\\u010dki je najjednostavnija podela vaskularnih demencija: multiinfarktna demencija, demencija kod solitarnog infarkta, lakunarna stanja, Binswangerova bolest, me\\u0161ovitedegenerativnovaskularnedemencije, normotenzivnihidrocefalus.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"RIGHT\\\"><b>Multiinfarktna demencija<\\\/b><b> <\\\/b><b> <\\\/b>je naj\\u010de\\u0161\\u0107a forma vaskularne demencije.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Multiinfarkti su kortikalno (u tzv.\\u201dposlednjim livadama\\u201d \\u2013 grani\\u010dnim regijama izme\\u0111u teritorije irigacije velikih krvnih sudova) i\\\/ili u supkortikalnim strukturama. Multiinfarkti mozga izazivaju raznovrsne kognitivne i bihejvioralne poreme\\u0107aje koji se prema neuropsiholo\\u0161kom profilu mogu karakterisati kao kortikalne, supkortikalne i globalne demencije.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"props\":{\"layout\":\"2-3,1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"2-3\"},\"children\":[{\"type\":\"image\",\"props\":{\"image\":\"wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/KNJIGA-Karotidna-hirurgija-29.png\",\"image_svg_color\":\"emphasis\",\"image_width\":\"700\",\"margin\":\"default\"}},{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p style=\\\"text-align: left;\\\" align=\\\"CENTER\\\"><em>Multiple, male, bilatralne, ishemi\\u010dke infarkcije u sivoj i beloj mo\\u017edanoj masi na bazi ponovljenih epizoda embolizacije.<\\\/em><\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]},{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\",\"width_medium\":\"1-3\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">Klini\\u010dka slika \\u010desto po\\u010dinje pseudoneurastenijom. Bolesnik je razdra\\u017eljiv, stalno umoran (razdra\\u017eljiva slabost), bezvoljan, apati\\u010dan, \\u017eali se na slabu koncentraciju, nesanicu i glavobolju. Kasnije se javlja zaboravnost, potenciranje premorbidnih crta li\\u010dnosti, o\\u0161te\\u0107enje govora, orijentacije, disgnozija, dispraksija. U neurolo\\u0161kom nalazu mogu se na\\u0107i dezinhibicioni fenomeni, pseudobulbarni sindrom, razli\\u010diti \\u017eari\\u0161ni ispadi, znaci ekstrapiramidnog sindroma, emocionalna inkontinencija, poreme\\u0107aj kontrole sfinktera, epilepsija. Mogu\\u0107e su epizode konfuznog i delirantnog pona\\u0161anja, sve do te\\u0161ke demencije, kada je bolesnik sveden na vegetativne funkcije.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\">U terapiji se primenjuju vazoaktivi i antiagregacioni lekovi, stimulatori mo\\u017edanog metabolizma, simptomatska terapija.<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Demencija<\\\/b><b> <\\\/b><b>kod<\\\/b><b> <\\\/b><b>solitarnog<\\\/b><b> <\\\/b><b>infarkta.<\\\/b><b> <\\\/b>Ranije se smatralo da samo multipli infarkti mogu dovesti do demencije i da mora biti razoren dovoljan kvantum mo\\u017edanog tkiva (vi\\u0161e od l00 ml). Novije studije su pokazale da i pojedina\\u010dni infarkti u strate\\u0161ki zna\\u010dajnim regionima mozga remete kognitivne funkcije u vidu demencije. Ovde se ubrajaju: sindrom gyrus angularisa leve hemisphere, talami\\u010dka demencija, nucleus caudatusa, globus pallidusa.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]},{\"type\":\"section\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"padding\":\"xsmall\",\"style\":\"default\",\"title_breakpoint\":\"xl\",\"title_position\":\"top-left\",\"title_rotation\":\"left\",\"vertical_align\":\"middle\",\"width\":\"default\"},\"children\":[{\"type\":\"row\",\"children\":[{\"type\":\"column\",\"props\":{\"image_position\":\"center-center\",\"media_overlay_gradient\":\"\",\"position_sticky_breakpoint\":\"m\"},\"children\":[{\"type\":\"text\",\"props\":{\"column_breakpoint\":\"m\",\"content\":\"\n\n<p><b>Lakunarni<\\\/b><b> <\\\/b><b>infarkti<\\\/b><b> <\\\/b>su <b>mikroinfarkti<\\\/b><b> <\\\/b>- ishemija bele mase u vidu malih cisti\\u010dnih tvorevina nastalih usled okluzije perforantnih grana velikih mo\\u017edanih arterija. Lokalizovani su u regionu bazalnih ganglija, talamusa, ponsa, capsulae internae i periventrikularno u beloj masi, a prikazuju se na MRI snimku, uz psihi\\u010dke poreme\\u0107aje (mentalnu usporenost, poreme\\u0107aje pam\\u0107enja, pa\\u017enje, govora i dr.)<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Binswangerova<\\\/b><b> <\\\/b><b>bolest<\\\/b><b> <\\\/b>(<b>supkortikalna<\\\/b><b> <\\\/b><b>arteriosklerotska<\\\/b><b> <\\\/b><b>encefalopatija<\\\/b>) je arterioskleroti\\u010dna vaskulopatija sa lipohijalinozom koja zahvata male penetriraju\\u0107e krvne sudove koji vaskularizuju periventrikularne regije i centrum semiovale. NMR nalaz prikazuje kombinaciju lakunarnih infarkta sa leukoarajozom. U oko 80% slu\\u010dajeva udru\\u017eena sa nekontrolisanom hipertenzijom. Ispoljava sa subkortikalnom demencijom (psihi\\u010dka usporenost, o\\u0161te\\u0107enja pa\\u017enje, pam\\u0107enja i apstraktnog mi\\u0161ljenja) uz neurolo\\u0161ke znake (asimetri\\u010dni piramidni znaci, ekstrapiramidni znaci, poreme\\u0107aji hoda, pseudobulbarna paraliza, urinarna inkontinencija).<\\\/p>\\n\n\n<p class=\\\"western\\\" align=\\\"JUSTIFY\\\"><b>Normotenzivni<\\\/b><b> <\\\/b><b>hidrocefalus<\\\/b><b> <\\\/b>u simptomatskim slu\\u010dajevima je naj\\u010de\\u0161\\u0107e posledica SAH i multiplih ishemi\\u010dkih promena u dubokim strukturama mozga, pa se ubraja u vaskularne demencije. Drugi \\u010desti uzroci su: trauma, neurohirur\\u0161ke intervencije, meningitisi itd. Dijagnoza se postavlja na osnovu klini\\u010dke slike koja obuhvata trijas simptoma: ataksija, demencija, inkontinencija. CT nalaz ukazuje na pro\\u0161irene komore, male sulkuse i periventrikularni hipodenzitet. Merenjem pritiska se dobija podatak o normalnom pritisku likvora.<\\\/p>\",\"margin\":\"default\"}}]}]}]}],\"version\":\"3.0.25\"} --><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>KLASIFIKACIJA CEREBROVASKULARNIH BOLESTI 4.3. VASKULARNA DEMENCIJA Vaskularna demencija (VD) je hroni\u010dan globalni mo\u017edani poreme\u0107aj i obuhvata sve demencije \u010diji se nastanak pripisuje cirkulatornim poreme\u0107ajima. Vi\u0161e od polovine dementnih ima Alzheimer-ovu bolest, a vaskularna (ishemijska) demencija je druga po u\u010destalosti (20-30%) Patolo\u0161ki supstrat vaskularne demencije su: mo\u017edani infarkt (mali, lakunarni, multipli ili solitarni, kortikalni, sub- kortikalni) [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"class_list":["post-2143","page","type-page","status-publish","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v27.8 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>4.3. VASKULARNA DEMENCIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Vaskularna demencija (VD) je hroni\u010dan globalni mo\u017edani poreme\u0107aj i obuhvata sve demencije \u010diji se nastanak pripisuje cirkulatornim poreme\u0107ajima. Vi\u0161e od polovine dementnih ima Alzheimer-ovu bolest, a vaskularna (ishemijska) demencija je druga po u\u010destalosti (20-30%)\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"4.3. VASKULARNA DEMENCIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Vaskularna demencija (VD) je hroni\u010dan globalni mo\u017edani poreme\u0107aj i obuhvata sve demencije \u010diji se nastanak pripisuje cirkulatornim poreme\u0107ajima. Vi\u0161e od polovine dementnih ima Alzheimer-ovu bolest, a vaskularna (ishemijska) demencija je druga po u\u010destalosti (20-30%)\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"KAROTIDNA HIRURGIJA\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-02-24T11:03:44+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"6 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2143\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2143\",\"name\":\"4.3. VASKULARNA DEMENCIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\"},\"datePublished\":\"2023-02-07T19:59:36+00:00\",\"dateModified\":\"2023-02-24T11:03:44+00:00\",\"description\":\"Vaskularna demencija (VD) je hroni\u010dan globalni mo\u017edani poreme\u0107aj i obuhvata sve demencije \u010diji se nastanak pripisuje cirkulatornim poreme\u0107ajima. Vi\u0161e od polovine dementnih ima Alzheimer-ovu bolest, a vaskularna (ishemijska) demencija je druga po u\u010destalosti (20-30%)\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2143#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2143\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?page_id=2143#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"4.3. VASKULARNA DEMENCIJA\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/\",\"name\":\"KAROTIDNA HIRURGIJA\",\"description\":\"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":[\"Person\",\"Organization\"],\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c\",\"name\":\"karotida\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\",\"width\":500,\"height\":112,\"caption\":\"karotida\"},\"logo\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2023\\\/02\\\/LOGO-KH-tree1.png\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.karotidnahirurgija.com\"]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"4.3. VASKULARNA DEMENCIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Vaskularna demencija (VD) je hroni\u010dan globalni mo\u017edani poreme\u0107aj i obuhvata sve demencije \u010diji se nastanak pripisuje cirkulatornim poreme\u0107ajima. Vi\u0161e od polovine dementnih ima Alzheimer-ovu bolest, a vaskularna (ishemijska) demencija je druga po u\u010destalosti (20-30%)","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"4.3. VASKULARNA DEMENCIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA","og_description":"Vaskularna demencija (VD) je hroni\u010dan globalni mo\u017edani poreme\u0107aj i obuhvata sve demencije \u010diji se nastanak pripisuje cirkulatornim poreme\u0107ajima. Vi\u0161e od polovine dementnih ima Alzheimer-ovu bolest, a vaskularna (ishemijska) demencija je druga po u\u010destalosti (20-30%)","og_url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143","og_site_name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","article_modified_time":"2023-02-24T11:03:44+00:00","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"6 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143","name":"4.3. VASKULARNA DEMENCIJA - KAROTIDNA HIRURGIJA","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website"},"datePublished":"2023-02-07T19:59:36+00:00","dateModified":"2023-02-24T11:03:44+00:00","description":"Vaskularna demencija (VD) je hroni\u010dan globalni mo\u017edani poreme\u0107aj i obuhvata sve demencije \u010diji se nastanak pripisuje cirkulatornim poreme\u0107ajima. Vi\u0161e od polovine dementnih ima Alzheimer-ovu bolest, a vaskularna (ishemijska) demencija je druga po u\u010destalosti (20-30%)","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?page_id=2143#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"4.3. VASKULARNA DEMENCIJA"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#website","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/","name":"KAROTIDNA HIRURGIJA","description":"Knjiga o karotidnoj hirurgiji - sve \u0161to je pouzdano i znano","publisher":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":["Person","Organization"],"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/#\/schema\/person\/84f97392d514f154c03f71f594debb3c","name":"karotida","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","url":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","contentUrl":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png","width":500,"height":112,"caption":"karotida"},"logo":{"@id":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/LOGO-KH-tree1.png"},"sameAs":["https:\/\/www.karotidnahirurgija.com"]}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2143","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2143"}],"version-history":[{"count":26,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2143\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5740,"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2143\/revisions\/5740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.karotidnahirurgija.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}